arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

17. jun 2019.

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

14. jun 2019.

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

13. jun 2019.

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

12. jun 2019.

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Šampioni iz pravoslavne škole: ‘Šta je čudno u tome da smo nas trojica, učenici Srpske gimnazije, pobijedili na natjecanju iz hrvatskog jezika?!’

12. jun 2019.

Oni, zapravo, uopšte nisu „kvizaši“. Ne spadaju u pasionirane ljubitelje testova znanja koji vikendima krstare kafićima i pabovima kako bi vlastito znanje testirali na kvizovima. No, to im nije smetalo da u jednome od njih „pometu“ konkurenciju. Piše: Marina Karlović-Sabolić Nijedan od njih trojice nije iz Zagreba. Dvojica dolaze iz Dalmacije, a jedan iz Slavonije. To im, međutim, nije bila prepreka da „rasture“ na kvizu koji je, tokom punih sedam mjeseci, organizovala zagrebačka Gradska knjižnica. Oni, ako ćemo pravo, nisu ni Hrvati. Sva trojica su učenici trećeg razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije „Kantakuzina-Katarina Branković“. No, to ih nije omelo da pobjede u natjecanju iz – hrvatskog jezika. – Ako netko

KOMENTAR: Lov

12. jun 2019.

Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi I ubistvo Radoja Petkovića i divljaštvo u Supetru dogodili su se samo iz jednog razloga. Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi. Petkovićev ubica mirno je šetao Hrvatskom, bez obzira na to što je osumnjičen za brojne ratne zločine, od silovanja do premlaćivanja, a od dvadesetoro „junaka“ koji su mlatili devojku, dvojicu mladića srpske nacionalnosti iz Vukovara, dvojicu Hrvata iz Slavonije i vatrogasca koji im je priskočio u pomoć, uhapšena su zasad samo

1941. u Glini : istorijski izvori o rušenju glinske Bogorodič­ine crkve

11. jun 2019.

Drugi svjetski rat i splet istorijskih okolnosti doveli su do sloma Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, koja je ideološki i politički bila dio „Novog evropskog poretka“ pod dominacijom nacističke Njemačke. Nedugo zatim, ustaška država počinje s provođenjem politike uništenja nepoželjnih nacionalnih, vjerskih i „rasnih“ dijelova stanovništva, odnosno Srba, Židova i Roma (npr. donošenjem Zakonske odredbe za obranu naroda i države od 17. travnja 1941., kojom je ozakonjen teror i određene državne institucije koje će teror provoditi), a sve u cilju stvaranja „etnički čistog hrvatskog prostora“.2 Tako već u proljeće i ljeto 1941. Glina postaje poprište masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom,3 koji će traumatizirati ovaj banijski gradić

Preminuo premlaćeni Radoje Petković

10. jun 2019.

Potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i član županijske organizacije SDSS-a Radoje Petković umro je od posljedica napada u kojem ga je prije mjesec i pol dana brutalno premlatio Ilija Glavić, čiji motivi još nisu rasvijetljeni. Piše: Paulina Arbutina Istaknuti član srpske zajednice Primorsko-goranske županije Radoje Petković (63) preminuo je u subotu 8. lipnja, podlegavši teškim tjelesnim ozljedama zadobivenima u brutalnom napadu prije mjesec i pol dana. Građevinski poduzetnik Radoje Petković bio je potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i član nadzornog odbora županijske organizacije SDSS-a. Petković je brutalno pretučen 24. travnja ispred jednog kafića u Viškovu kraj Rijeke, a riječka policija je kao napadača identificirala Iliju Glavića

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

NjEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

4. jun 2019.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Žerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (5)-SLANA – KOPIJA NjEMAČKIH LOGORA

3. jun 2019.

Mobilizacija ljudi i brodova Slana – to je surovi i goli kamen – uvijek oštar kao nož, a ljeti i usijan kao žar O prevoženju pijeska za gradnju zgrade u logoru Slana, te prevoženju interniraca iz Karlobaga u Slanu kao i o njihovu mogućem broju svoje iskaze – pred Okružnom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača za Liku – dali su 26. siječnja 1946. godine u Barić Dragi ŠIME BARIĆ, pokojnog Filipa, i NIKOLA BARIĆ, pokojnog Grge.   ŠIME BARIĆ: – Meni je u ljeto 1941. godine poručio IVAN DEVČIĆ, zvani „Pivac“, da svojim brodom odmah dođem u Karlobag. Čim sam dobio tu poruku, otišao sam svojim

Komemoracija za žrtve nekadašnjeg logora za Jevreje

2. jun 2019.

Na jevrejskom groblju u Đakovu danas je održana komemoracija u pomen na žrtve nekadašnjeg logora za Jevreje, koji je postojao u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Komemoracija je započela kod spomen-obilježja na jevrejskom groblju, na kojem su položili vijence predstavnici jevrejskih opština iz Osijeka, Sarajeva, Zagreba i Beograda, te predstavnici grada Đakova, a služen je i vjerski obred. Na žrtve i Holokaust, kao zlo koje se više ne smije ponoviti čovječanstvu, podsjetio je predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Hrvatske Ognjen Kraus, a obratili su se i predstavnici Jevrejske opštine Osijek, koja je organizator komemoracije, prenijeli su hrvatski mediji. Komemoraciji je prisustvovalo i nekoliko preživjelih logoraša, koji su sada već u devetoj deceniji

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

2. jun 2019.

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana. Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske

Graorac: Isti lažni svjedovi presudili meni i Lukajiću

1. jun 2019.

Penzionisani saobraćajni policajac iz Splita Mirko Graorac kaže da ga je na osnovu lažnih svjedočenja Vlade Ugrina, Žarka Tole i Frana Mamića prije 23 godine Županijski sud u Splitu osudio na 15 godina zatvora za navode ratne zločine na Manjači, gdje nikada nije bio. Graorac ističe da ga je potreslo kada je saznao da je Županijski sud u Zagrebu, na osnovu svjedočenja Ugrina, Tole i Mamića, osudio pukovnika Vojske Republike Srpske Danu Lukajića na šest godina zatvora zbog ratnih zločina na Manjači. „Svako treba da odgovara ako je počinio ratni zločin, ali siguran sam da je Lukajić nevin zato što je osuđen na osnovu svjedočenja tih neljudi. Ako su imali

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA