arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sadilovac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice

U subotu 27. jula 2019. parastos za 463 ubijenih Srba iz Sadilovca

U Sadilovcu na Kordunu, u subotu 27. jula 2019. godine sa početkom u 10 časova, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 77-tu godišnjicu stradanja, biće služena Sveta Liturgija i pomen za 463 srpske žrtve stravičnog pokolja u ovom mjestu, koje su pobijene i zapaljene u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. god  ine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Dana 31.07.1942. godine

Gornji Jelovac kod Prijedora, mjesto stravičnog pokolja

U Gornjem Jelovcu, na Patriji, u zaseoku Macure, kod spomenika žrtvama Pokolja iz ljeta ’42. služen je 19. jula 2019. godine parastos Novomučenicima srpskim, među kojima je i 75 djece do 14 godina, čija su imena ispisana na spomeniku. Sveštenik Željko Jevđenić, besjedio je poslije parastosa potresnu priču o stradanju djevojčice kojoj ni dan danas ne znamo ime. Donosimo prilog autora Spasoja Aleksića o zločinu počinjenom u Jelovcu, napisan aprila 2012.: Njive prekrivene leševima Tog krvavog ljeta 1942. godine Kozara je jaukala za svojom djecom. Livade, zrele pšenice, drveće, trava, putevi, proplanci, potoci, crvenile su se od srpske krvi. Selo Gornji Jelovac kao i zaselak Macure nisu tog Gospodnjeg ljeta bili

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: Krvavi juli u Petrinji, Glini, Topuskom…

Ustaše su u Banskom Grabovcu kod Petrinje 24, 25. i 26. jula 1941. godine masakrirale 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše su zatrpale zajedno sa pobijenim psima, navode u Udruženju „Jadovno“. U pravoslavnoj crkvu u Topuskom u julu 1941. godine mučeno je i ubijeno nekoliko muškaraca, žena i djece, među kojima su bili Milutin Kordić i njegov maloljetni sin. Nikola Kordić, koji je tada imao 78 godina, nije mogao hodati, pa su ga ustaše dovezle zaprežnim kolima u crkvu i ubile. Ubijen je Dušan Zlokas /14/, a žene i djevojke su silovane. U selu Dragotina kod Gline u julu 1941. ustaše su poklale sedam žena i jedno dijete i zapalile ih.

Milan Ružić: Scenario za hrvatski (h)istorijski ep

Vidim da javni servis Hrvatske počinje sve više da deluje kao javna kuća tako što podmeće informacije koje nemaju veze sa istinom, a ljudi iz Hrvatske plaćaju pretplatu da budu njima zadovoljeni. Ovoga puta tamo je izrečeno da je parola „Trećinu pokrstiti, trećinu pobiti, a trećinu proterati“ srpska mozgarija. Ispade da je Mile Budak bio svetac koji nikada ništa loše nije učinio. Kad smo već kod raznih budaka, Antun Vrdoljak je čovek u čijem filmu „Tito“ se ova tvrdnja promoviše. U tom filmu je sve nekako hrvatski – revizija istorije, pranje biografije, „raskrinkavanje“ Tita i Draže (kao da su ova dvojica bili u stalnim dogovorima), pokušaj pravljenja marketinški uspešnog filma,

FOTO: WIKIPEDIA

Nada da će biti pronađen spisak imena 10.000 kozaračke djece

Režiser Dana Budisavljević, čiji je film „Dnevnik Diane Budisavljević“ osvojio ovogodišnju „Zlatnu arenu“ u Puli, očekuje da će sada biti veće zanimanje za ličnost ove Austrijanke koja je u stravičnim prilikama ustaškog režima u NDH spasila više od 10.000 kozaračke djece i ističe da ne gubi nadu da će spisak sa njihovim imenima biti nađen. JasenovacFoto: RTRS – Bilo bi mi veoma drago da bude pronađena ta kartoteka, jer vjerujem da negdje postoji. Mi je nismo našli, ali se nadam da će na kraju, ipak, biti pronađena – rekla je Budisavljevićeva za „Večernje novosti“. Ona je naglasila da očekuje da će zanimanje za Dianu Budisavljević sada biti veće, navodeći da

Hrvatska teorija: Partizanski napad na dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom

Povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75. godišnjice „partizanskog napada“ na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i lokalna Župa u subotu, 26. avgusta 2017. godine, organizovali su komemoraciju s prigodnim programom. Piše: Dušan J. Bastašić Nakon mise u župnoj crkvi u Jastrebarskom, položeni su vijenci na mjesnom groblju. Uslijedilo je i izlaganje na temu porijekla djece u Dječjem domu za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941. – 1945, s posebnim osvrtom na djecu s Kozare i ono o ulozi Alojzija Stepinca, svećenika, časnih sestara milosrdnica i drugih dobrotvornih udruženja i pojedinaca u „zbrinjavanju ratne siročadi“ u

Ilija_Zegarac.jpg

Ovdje (ne) počiva Ilija Žegarac

Slabašna pobuna presuđenih u Kordunaškom procesu, jedva da je činjenica političke prošlosti Srba i Hrvata, međutim argumenti koje su koristili u izražavanju svojeg nezadovoljstva, krupan su trag intelektualne historije prečanskih Srba. Piše: Željko Kresojević Gotovo svako ljeto Slobodan Žegarac dođe u Vojnić, svoje rodno mjesto. Obično prespava kod Bukava u komšiluku, svrati obavezno kod mog oca, njegovog druga. Sjete se djetinjstva, nestašluka, mladosti… Te njegove rane godine jedino je lijepo što ga veže za varošicu i kraj u kojem je rođen. Korača lagano ulicom koja vodi prema vojničkom “križu”. Bože, kakvog li apsurda. Ulica danas nosi ime Andrije Hebranga !? Zaustavi se na “križu”, pozdravi se, podivani sa malobrojnim poznatima.

Ćirilica zabranjena, ustaški pozdrav nije

Nije vrijeme za ćirilicu. Ovo su poručili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i gradonačenik Vukovara Ivan Penava nakon sastanka na kome je razmatrana odluka Ustavnog suda po kojoj se ćirilica mora vratiti u ovaj grad. Tako se i predsjednica Hrvatske jasno stavila na stranu onih koji, ne birajući sredstva, hoće da spriječe ćiriličko pismo u Vukovaru, pišu „Novosti“ I premijer Andrej Plenković iznio je svoj stav nakon sastanka sa Penavom i poručio da iz odluke Ustavnog suda „ne proizlazi pravna obaveza koja bi nametala lokalnoj upravi postavljanje dvojezičnih ploča“. Zato, smirimo ton – rekao je Plenković. – Važno je to što piše u pomenutoj odluci, iako ona nije obavezujuća. Na

pravoslavlje_logo.gif

Prilog objavljen 1991. godine: Sveti posao potomaka

Dostojna sahrana ustaških žrtava nakon pola veka 1991. godina, broj 573, strana 5> „Ko u jamu nije silazio i u njojzi primio naforu, obgrlio seni svoje dece celivao brata bez udova i poznao majku po osmehu, taj se nije iz niščih digao ni pojmio našu liturgiju“… Milan Komnenić (Jalovnica) Protekle jeseni, pred pedesetu gorišnjicu od stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, srpski narod je počeo da sa hercegovačkih jama skida betonske oklope, koje je početkom šezdesetih godina postavila titovska vlast, u nameri da prikrije hrvatske zločine. Tako su se posle pet decenija stekli uslovi za hrišćansku i civilizovanu sahranu žrtava koje stradaše u neopisivim mukama samo zato što su bili pravoslavni

Tagescajtung: Hrvatska katolička zajednica negira Jasenovac usred Njemačke

Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina u Jasenovcu, a njemačke biskupije Rimokatoličke crkve malo šta čine da to spriječe, proizlazi iz istraživanja koje je sproveo berlinski dnevnik „Tagescajtung“. „Tagescajtung“ je prikupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje 10 njemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“, koji, kako konstatuje list, „relativizuje Holokaust“, prenosi „Dojče vele“. U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko, kako navodi berlinski dnevnik, bilježe ozbiljni istoričari. Njemački list navodi da Sedlar dokazano koristi falsifikovane isječke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora poslije Drugog svjetskog

U Zagrebu da se podigne spomenik Žrtvama ustaškog režima

Antifašistička liga Hrvatske podnijela je zahtjev da se izmjeni Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu te da na postamentu spomenika u posveti umjesto „žrtvama Holokausta“ stoji „žrtvama ustaškog režima“, saopšteno je u ponedjeljak iz Lige. Liga je zatražila da posveta bude ispisana na latinici te na jezicima i pismima zajednica žrtava – ćirilicom, jidišem i romskim jezikom. „Zaključak Skupštine grada Zagreba, donesen 4. juna, izazvao je nedvosmislenu osudu jevrejskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskog jevrejskog kongresa“, istakli su u saopštenju. Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) u pismu objavljenom 19. juna odluku Skupštine ocijenila je sramotnom, tvrdeći da se time želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području

Milenko Jahura (FOTO: SLOBODNA HERCEGOVINA)

Milenko Jahura: DOŠLO VRIJEME DA SE SRBI UBIJAJU

Ubijanje Srba iz dubravskog sela Rečice i Lokve na stratištu Topola kod Opuzen, Dalmacija, u noći 26/27juna 1941. (Dio iskaza Stojana Raguža, ustaškog rojnika iz Stojana Raguža iz Domanovića dat isljedniku UDB-e 1952. godine u Mostaru.) …Čim sam došao u logor odmah smo otpočeli sa vezivanjem dovedenih Srba. Ja sam lično svezao Popara Vuka, Delić Đorđa, Vukosavić Mirka i Vukosavić Branka – svi iz sela Rječice. Vezali smo ih žicom koja je dotjerana sa kamionima iz Stoca i Čapljine. Žica je bila obična – crna. Prilikom vezivanja oduzeli smo im sve stvari, koje su Srbi imali uz sebe, a koje smo stvari kasnije podijelili između sebe. Mene je zapao novčanik

GLAVU DAJEM, ALI SVOJ NAROD NE OSTAVLjAM: Da li smo dostojni ljubavi Svetog Save Gornjokarlovačkog

Od Svetog Save do današnjih dana jedina konstanta srpskog naroda je Srpska pravoslavna crkva. Kada pogledamo pravoslavni kalendar teško je nabrojati sve srpske svetitelje. Kroz vijekove ih je bilo mnogo, ali posebno su upečatljivi oni koji su stradali u vrijeme zločinačke NDH. Prema istraživanju sveštenika Velibora V. Džomića u četiri godine ustaških zločina ubijeno je 205 pravoslavnih sveštenika, tri episkopa i dva Mitropolita. Neki od njih proglašeni su svetim, a među tim žitijama posebno je upečatljiva sudbina episkopa gornjokarlovačkog Save Trlajića. Podsjećanje na njegovu sudbinu posebno je važno danas u vremenu kada postoje oni koji pokušavaju da operu biografiju Alojzija Stepinca. Naime, prema svjedočanstvu sveštenika Jovana Silaškog koje je objavljeno

SEĆANjE NA ŽRTVE KORDUNAŠKOG PROCESA

Na 75. godišnjicu „Kordunaškog procesa“ u nedelju 14. jula 2019. godine u organizaciji Udruženja boraca Korduna iz Beograda kod spomenika u naselju Busije prvi put je odana pošta nevino stradalim Kordunašima toga procesa.A stradali su, kako je tom prilikom istakao Miloš Kresojević, članovi vojnog, političkog i partijskog rukovodstva Korduna, ali i viđeniji Srbi-Kordunaši intelektualci. Posle montiranog sudskog procesa održanog u Gornjem Budačkom (otuda ga neki nazivaju i Budački proces) za navodnu izdaju i saradnju sa neprijateljima i četnicima na smrt su 14. jula 1944. godine osuđen Veljko Korać član Narodnooslobodilačkog odbora (NOO) Korduna, Ljubo Vujčić član kotorskog NOO Slunja, Ilija Žegarac šef partizanske štamparije, Milan Momčilović oficir Plaščanskog partizanskog odreda

Nikola N. Živković: „Neonacista“ u vozu ili Slučaj jednog službenika nemačke železnice

Kako je jedan bezazleni slučaj preko razglasa u nemačkom vozu postao slučaj? Zato što jedan putnik pripada privilegovanoj grupi ljudi – jednoj „nevladinoj organizaciji“. Nikola N. Živković (Izvor: Carsa) Događaj se zbio u prvoj polovini jula ove godine i to u brzom vozu, koji saobraća između Minhena i Frankfurta. Naslovi bulevarske štampe glasili su otprilike ovako: Nacistička najava u brzom vozu šokirala putnike“ („Nazi-Durchsage im ICE von München nach Frankfurt schockt Reisende“). A šta se zaista dogodilo? Prošle nedelje, u istočnom delu grada Frankfurta pronađena je bomba. I mašinovođa preko razglasa kazao je sledeće: „Dragi putnici, naš voz za sada 45 minuta kasni, jer se morala odstraniti bomba, koju su

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.