arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bulštajn za RTRS: Moja odgovornost – prenijeti istinu o stradanju u Donjoj Gradini (VIDEO)

Novinar telavivskog lista “Izrael danas”, Ariel Bulštajn objavio je tekst o stradanju Srba i Jevreja u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac. On je za RTRS rekao da su u tom stradanju najveće žrtve bili Srbi i Jevreji. – Zločini su počeli sa nacističkom Njemačkom, a nastavili se ustaškim režimom u Hrvatskoj koji je, uz podršku muslimana, blisko sarađivao sa nacistima. Njihove najveće žrtve bili su Srbi i Jevreji. U Jasenovcu je ubijeno pola miliona Srba i desetine hiljada Jevreja, samo zbog nacionalne pripadnosti. Moja je odgovornost da narodu Izraela prenesem istinu da u poljima Donje Gradine leže ostaci naše braće i sestara, žrtava nacističkog i ustaškog režima – rekao je Bulštajn

Podsedlo_Vojnic.jpg

Neka ga, neka umre od gladi

Mlađi ustaša vidjevši da ovaj drugi ima namjeru zaklati moju majku, rekao mu je: “Pusti tu ženu, kuda će ovo dijete bez nje”, našto mu je on odgovorio: “Neka ga, neka umre od gladi.” “U maglovito januarsko jutro 1943. godine u mom zaseoku Podsedlo iznenadile su nas ustaše. Nalazio sam se u kući s majkom. Bilo mi je tada 5 godina. Otac Ilija Malešević, brat Boško i sestra Mila nalazili su se u partizanima negdje na Kordunu. Stariji brat Rade i sestra Stanka pobjegli su od kuće i sklonili se u susjedne grmove. Bio je visok snijeg. Pred našom kućom pojavila su se dvojica ustaša. Ušli su bahato u kuću. Rekli

Aleksandar Ružić: Jasenovac – prepreka ili istina

Milioni žrtava koje su doneli svetski i građanski ratovi u dvadesetom veku su doprineli utemeljenju nacionalnih identiteta ili kreiranju novih na jedan ili drugi način. Do kreiranja novih nacionalnih identiteta u dvadesetom veku se dolazilo na nekoliko načina, ali najdominantnija su dva: prvi je negacija tuđe nacije kao glavna identiteska crta što na kraju proizvodi političku krizu na određenom prostoru, drugi je dekolonizacija tj. u najvećem broju slučajeva oslobodilački rat pokorenog naroda protiv kolonizatora i dobijanje sopstvene države. Ako pričamo o dvadesetom veku iz perspektive srpske nacionalne svesti, to vreme je bilo ispunjeno srpskim stradanjem, a pod stradanjem u ovom smislu podrazumevamo i fizičku ekstreminaciju i kulturološko posrnuće. Šest ratova,

Na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje

Često se na tužnom i patnjama išaranom licu u najmanjem dobru najlepši osmeh vidi. Iz muke i šibanja izrodi se iskustvo i čvrstina, otpornost na sve udarce i zahvalnost za svaki mali dar. Iz siromaštva, uz rad i trud, izrodi se i izrasta bogata, široka duša. U kući siromaha nekada je najbolje vidljiva ljubav – i koliko je za istinsku sreću malo potrebno. A na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje. Meni je Bog dao da vidim mnoga takva stradalna mesta: u Hercegovini, u Lici, na Kosovu i Metohiji… gde se naš narod našao pred istrebljenjem, pa ipak uporno na svom kamenu ili

Vasilije Đ. Krestić

Vasilije Krestić: Jasenovac ‒paradigma stradalništva

Besjeda akademika prof. dr Vasilija Krestića na svečanoj akademiji održanoj u SANU 21. aprila 2021. povodom 80 godina od uspostavljanja ustaških logora smrti. Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi prijatelji,           Zgrožen stravičnim zločinima koji su se dešavali u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima, naš uvaženi pisac i diplomata Jovan Dučić je na izmaku svog života poručio Srbima da su dužni  na sve strane, urbi et orbi, da šire vesti o genocidu koje su počinili Hrvati. On nije bez razloga tvrdio da se o zločinima tih razmera, koji su se desili u ustaškoj hrvatskoj državi, ne može i nesme ćutati. Smatrao je da sve generacije Srba, ne samo

Zbornik radova „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

Krajem januara 2018. godine izašao je iz štampe zbornik radova „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ (ur. Boris Begović, Zoran Mirković) koji su prezentovani 30. marta 2017. godine na konferenciji na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.  Argumenti izneti u izlaganjima i veoma živoj raspravi na konferenciji u velikoj meri su potvrdili osnovnu hipotezu da je Nezavisna Država Hrvatska ipak bila država. U radu konferencije su učestvovali i predsednik SANU Vladimir Kostić, članovi SANU Danilo Basta i Ljubodrag Dimić, vodeći domaći istoričari, kao i veliki broj nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta univerziteta u Beogradu. Izvod iz predgovora Zbornika: ”Istorija Nezavisne Države Hrvatske (NDH), pa time i pravna istorija te tvorevine, sagledavala se

Đurđica Dragaš: Desino stablo

Naš trag, naša nada, naše jutro!!! Zovem se Desa.Pet mi je godina. Ne znam jesam li se rodila kad se sejalo žito il’ kosila mirisna trava.Možda sam došla na ovaj svet u mećavi, dok je oko kuće zavijala bura.Možda su me donele ptice što se u proleće vraćaju s juga.Ne znam…Ne stiže majka da mi kaže… Imam bracu Jovana.Imam i babu i djeda.Imam strica, strinu.Imam puno rođaka i komšija.Svi smo tu, al’ nema mame i tate… Sanjam ih često, pamtim njihove ruke i obraze, sećam se majčinog mirisa i očevih brkova. Plačemo nekad ja i moj Jovan kad pada kiša… da se ne vidi!Dozivamo ih kad divlji vetar lomi drveće…

GENOCID NAD SRBIMA: Najmlađe žrtve iz Vrbaške kod Gradiške

Selo Vrbaška nalazi se u blizini Gradiške (Bosanska Gradiška). Tokom Drugog svjetskog rata na prostoru Gradiške stradalo je preko 10.000 Srba. Pored Srba stradalo je i skoro svo romsko stanovništvo ovog sreza. Tokom genocida na području Gradiške likvidirano je nekoliko hiljada djece. U ovom tekstu vam donosimo poimeničan popis stradale srpske djece do 15 godina starosti. Podatke smo izvukli iz popisa Žrtava fašističkog terora koji je uradio SUBNOR. Ukupno je iz Vrbaške stradalo 517 srpskih civila u genocidu Nezavisne države Hrvatske nad Srbima. Od tog broja, djece do 15 godina bilo je 248, djevojčica 129, dječaka 119. VRBAŠKA Babić M. Ljubica, 1930.-1942. Stara Gradiška Babić M. Ljubomir, 1933.-1942. Stara Gradiška

Zaboravljeni zločin u Sirigu

Mađarski vojnici su na današnji dan, 13. aprila 1941. godine, streljali 111 meštana Siriga.To se smatra prvim masovnim streljanjem civila na teritoriji tadašnje Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Piše Ivan Negrišorac Kad se dogodio prvi organizovani genocidni čin nad Srbima u Drugom svetskom ratu? Teško je razumeti zašto se o zločinu u bačkom selu Sirigu 13. aprila 1941. u širokim krugovima tako malo zna, te kako to da ovaj događaj nije unesen u strogo probranu agendu obeležavanja srpskih civilnih stratišta. O tome su, dakako, znali ponešto istoričari koji su se bavili Drugim svetskim ratom na teritoriji Jugoslavije, a posebno Vojvodine. O ovom događaju pisano je mahom u sklopu nekih

OPET USTAŠLUK U SPLITU: Crnokošuljaši slavili dan NDH

Splitski crnokošuljaši obeležili “dan Nezavisne države Hrvatske”, na uskrsni ponedeljak u društvu oko 200 Splićana. Pokraj spomenika poginulim pripadnicima HOS-a obeležili su i osnivanje bojne “Rafael vitez Boban”, uz uzvikivanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Poručili su da ga se neće odreći iako su najavljene drakonske kazne od čak 4.000 evra. Penzionisani bojnik Miće Ćuk kazao je da pozdrav Za dom spremni smeta neprijateljima Hrvatske i ljubiteljima crvene zvezde petokrake. – Kada smo branili Hrvatsku od srpskog agresora nije smetao nikome, Mi ćemo biti za dom spremni uvek – rekli su. HOS-ovci su prozivali sve i svakoga, Milorada Pupovca, NATO, Brisel, Soroša, a govore su pripadnici HOS-a završavali “Bog i Hrvati,

Godišnjica atentata Blagoja Jovovića na ustaškog poglavnika Antu Pavelića 

Na današnji dan, 10. aprila 1957. godine legendarni Četnik Blagoje Jovović izvršio je atentat na ustaškog poglavnika Anta Pavelića.  Na dan proslave proglašenja ustaške tvorevine “NDH” u Buenos Ajresu pala je odluka da se likvidira najveći zločinac u istoriji čovečanstva, a taj teret na sebe je preuzeo Blagoje. Od posledica ranjavanja ustaški krvnik je umro dve godine kasnije u najtežim mukama. Ovo junačko delo Blagoja Jovovića je jedan od najvećih podviga u našoj slavnoj istoriji i svetao primer za buduće generacije. Slava Srpskom Vitezu! Iz knjige: DVA METKA ZA PAVELIĆA Događaji iz njegovog ugla u ulici Avijador Mermoz u naselju Lomas De Palamor predgrađu Buenos Ajresa. “Krenem za njim. Brzim

ŽIOFRE BI DA SE OGRADI OD STEPINCA I NDH: Konferencija nema veze sa EU i EP

Nakon što je preživeli logoraš iz vremena ustaške NDH Gojko Rončević Mraović, povodom organizovanja konferencije o Alojziju Stepincu u Evropskom parlamentu, uputio protest Evropskoj uniji, šef delegacije EU u Beogradu Emanuel Žiofre je odgovorio da “niti EP, niti rukovodstvo tog tela, nisu bili organizatori tog događaja”. Žiofre je  tim povodom naglasio da se radi o individualnom činu jednog poslanika i izneo stav i poziciju EU da se “žrtve moraju poštovati i da lideri u regionu treba da se suoče sa prošlošću u cilju pomirenja i dobrosusedstva”, saopšteno je iz Instituta “Diana Budisavljević” za istraživanje dečjih logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a preneo je Tanjug. Direktor ovog instituta Gojko

Miladin Vujinović: Prvi hrvatski masovni zločin – krvava Belovarska krajina

Na očigled jugoslovenskih vlasti, Hrvati su još 1938, a naročito od 1939. razoružavali Srbe, pisao je Miladin Vujinović aprila 1970. u listu SNO u Australiji                                                       „Da je nebo list knjige bijele, Sinje more divit od mastila,ne bi se naši jadi opisali…“Narodna O hrvatskim zločinima pisano je dosta u srpskoj slobodnoj štampi, a i knjige su o tome izdavane na srpskom i stranim jezicima. No, niko ni do danas nigde ne osudi, već, šta više, danas su u najprisnijoj saradnji:  ustaše, komunisti i Hrvatska seljačka stranka

JEZIV ZLOČIN USTAŠA AVGUSTA 1944: Trudnu Anu i njeno četvoro dece bacili u Savu

Nekim pričama zaleđenim u vremenu, vreme ne može ništa. Neke rane zaleđene u nezamislivom stradanju, krvare i danas. Piše: J. ILIĆ Nad mnogima se od tih rana još ćuti, mnoge se otvaraju kao dug prema žrtvama. Takva je i ova iz ratne 1944. godine o ženi po imenu Ana Vila. Imala je 29 godina kada je, jednog kasnog avgustovskog dana u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, sa petoro svoje dece, jednim nerođenim, skončala u Savi. Nad tom vodom znamenja nema, ali zato ima živih koji ne ćute, sećaju se i beleže da se ne zaboravi. Strahote stradanja stanovništva sela Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok opisane su u knjigama, a jedna od

Jovan Mirić: O spaljivanju živih srpskih žrtava u NDH

Snaha Tome Kunića rodila je dvojke jedan sat pre nego što su i živi i mrtvi Kunići izgoreli u kući. To dvoje dece, Stana i Toma, živeli samo jedan sat, dobili su imena 1964. godine, prilikom popisa žrtava Jugoslavije Ustaški zločin u Glini (Izvor: Muzej žrtava genocida) U knjizi Jasenovac. Aušvic Balkana izraelski istoričar Gideon Grajf pobrojao je 57 različitih načina mučenja i ubijanja jasenovačkih logoraša. Samo ih je pobrojao i klasifikovao u kategorije, ni za jedan nije naveo primer ili neki detaljniji opis. Ti načini zaista mnogo govore o prirodi genocidne politike koja je sprovođena, ali su još rečitiji primeri za svaki od tih 57 načina. Pored masovnog spaljivanja žrtava

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.