arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Raspored bogosluženja: Proslavljanje Svetih novomučenika livanjskih

21. jul 2026.

Sveti sveštenomučenici i novomučenici livanjski biće proslavljeni bogosluženjima u pravoslavnim hramovima na području Livna, FBiH, Republike Srpske, Srbije, ali i širom sveta, svuda gde danas žive potomci stradalnika. 29. jula GOLINJEVO, u crkvi u selu Golinjevo (Livno), Sveta liturgija u 9.00 časova MILVOKI (MILWAUKEE), SAD, crkve Sv. Save, večernje i čitanje akatista Sv. novomučenicima Livanjskim u 17.30 časova 30. jula – praznik Svetih novomučenika Livanjskih LIVNO, u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, Sveta Liturgija u 9.30 časova BEOGRAD, u crkvi Svetog Marka, Sveta liturgija u 8.00 časova NOVI SAD, u Sabornoj crkvi, Jutrenje u 7.30 časova, Sveta liturgija u nastavku SREMSKA MITROVICA, u crkvi Sv. Kirila i Metodija, Sveta liturgija u

Katanac na istini logora Jastrebarsko (II dio)

20. jul 2026.

Frontal.RS donosi vam drugi dio reportaže J. Mihajlović s osvrtom na neka istorijska dešavanja jednoga grada. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. „Ustaški logor za djecu u Jastrebarskom, osnovan je po nalogu Ante Pavelića, poglavnika NDH za djecu Kozare.“ Tako stoji u članku o stradanjima djece sa Kozare objavljenima na internet stranicama sajta Udruženja za istinu o logorima Jasenovac. To jeste tačno, međutim, ne smije se nikako ispustiti da u ovom logoru nisu bila samo djeca stradalnice Kozare, već su tu svoje kosti ostavili i mali Ličani, Banijci i Kordunaši, kako i stoji uklesano na spomeniku u Jastrebarskom podignutom žrtvama

Đurđica Dragaš: KOLO

20. jul 2026.

U spomen na srpsku decu koju su ustaše zverski pobile u šumi Mašvini na Kordunu 1942. godine, a potom ih polegle na travu, u krug, u stravično “dečje mrtvo kolo”. KOLO U kolu sam ti majko ostala,nebu se predala.I Jovana sam za ruku držala…dok nam ruke ne odsekoše. U kolu sam se s dušom rastala.Pustila je da odleti.Odneo je leptir k tebi,k selu našem, pod oblake. Odseče mi krvnik kike,plave poput žita zrelog.Proguta ih trava divlja,da izrastu, da pričaju.Pletenice, čarobnice. U kolu sam, majo moja.U kolu što se k nebu vije.Ne boli me više ništa,osim ruke Jovanovešto u mojoj zavek osta. Više: KOLUMNISTI – PRIJATELJI: Đurđica Dragaš

Zaklali su mi tek rođenog sina

19. jul 2026.

Škola u Čelebiću je tokom Drugog svjetskog rata izgorela. Poslije rata je obnovljena, ali bez bilo kakvog biljega koji bi podsjećao na jezivi zločin koji se odigrao u njoj. U najnovijim ratnim sukobima devedesetih godina prošlog vijeka, ova sumorna i okrvavljena kuća je ponovo razorena. Juna 1990. godine  u Čelebiću sam zapisao i ovo: Škola u Čelebiću, jedno od gubilišta na kojemu je do punog izražaja došla sva bezumnost, bestijalnost i svirepost ustaškog pokreta, i danas stoji kao i onih krvavih julskih dana 1941. godine kada je u njoj i pred njom na najbezdušniji način umoreno blizu četiri stotine Srba iz ovog lijepog sela, uglavnom nejači, od tek rođenog djeteta

Feljton: Logor Slana – Pag 1941.

19. jul 2026.

Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. Pročitajte feljton: Pakao u kamenoj pustinji Autori: Borislav Ostojić, Mihael Sobolevski Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika.Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar

Rade R. Lalović: NAD NEKOLIKE PJESME O VIDOVDANU

19. jul 2026.

Pišući o poetskim svjedočenjima o  kulturi sjećanja na srpska stradanja u dvadesetom i ne samo u dvadesetom vijeku, a onda i o izgradnji ličnog, porodičnog i nacionalnog identiteta u školskoj praksi, a posebno o poetskim motivima kao što su Bijeli anđeo iz Mileševe, manastiri Studenica i Ostrog, sama po sebi mi se nametnula i tema o Vidovdanu kao motivu u lirskoj umjetničkoj poeziji. Ali, tu počinju i realne poteškoće kao i kod teme vezane za manastir Studenica kao pjesnički motiv, a to je saznanje da je veoma mali broj pjesnika čije su pjesme dostupne u kojima je Vidovdan glavni motiv. Naravno, ima niz pjesama o Kosovu u kojima se kao

Godišnjica: Iskonsko zlo – pokolj djece u Mašvini

18. jul 2026.

“Ko je osmislio mrtvo kolo u Mašvini, na planini kordunskog brda (iznad Rakovice, Slunj), kada su 18. jula 1942. godine ustaše poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, pa zaklanih 10 djevojčica i 10 dječaka, od 5 do 7 godina, skinule gole, djevojčice položili na leđa u krug, spojili im ruke, a raširili nogice i na njih položili gole zaklane dječake” pita se bolno i gotovo nevjerujući dr. Đuro Zatezalo u svojoj knjizi “Radio sam svoj seljački i kovački posao” . Svjedočanstva o ovom događaju pokazuju da je Pokolj, genocid nad Srbima počinjen od strane NDH bio manifestacija iskonskog zla, teško razumljivog i nikada do kraja

Olivera Šekularac: “Pjesma”

18. jul 2026.

Eto, majko kad ne možeš ti svojima, dođoše oni tebi… Pitam se,A ne umem sama… Kako da ne pogrešim,I kako da se ne ogrešim.Kako rečima, suzama izjadanim, okupanim…Da pretke nesahranjene iz jama dočekam..? Pitam se i pitam vas,Znate li možda kako se suze zaustavljaju, pa da se progleda i sagleda,Da se ispoštuje, zahvali,A ne zarida kad vam Jadovno u goste dolazi… Da l’ belu košulju ili crni rubac, večni bakin lički da povezem..?Pa bi i ona zaridala,“Eto, majko kad ne možeš ti svojima, dođoše oni tebi…” U zemlju lala i vetrenjača, što predačke vrleti zameni. Gde sam to ja i ko mi u goste stiže, ima li išta svetije i

Жitije Sveštenomučenika Save, Episkopa gornjokarlovačkog

17. jul 2026.

Nadbiskup Alojzije Stepinac otvoreno je rekao vladici da mora da napusti “hrvatski” Karlovac, inače će biti likvidiran. Na to mu je vladika odgovorio “Glavu dajem, ali svoj narod ne ostavljam”! Ovaj smireni i skromni, ispunjen mnogim vrlinama, episkop Crkve, rođen je 6. jula 1884. godine u Molu od blagočestivih i pobožnih roditelja Stefana i Jelisavete Trlajić. Na svetom krštenju dobio je ime Svetozar. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a veliku klasičnu gimnaziju i bogosloviju završio je u Sremskim Karlovcima. Kao darovit i vredan učenik pokazao se i tokom studija, sa najvišim ocenama završivši Pravni fakultet u Beogradu i odbranivši Pravosudni ispit u Zagrebu. Poželevši da kao sveštenik posluži

Katanac na istini logora Jastrebarsko (I dio)

16. jul 2026.

Frontal.RS donosi vam reportažu J.Mihajlović u tri dijela sa osvrtom na istorijske činjenice jednoga grada s mračnom tajnom. Zagrebački kolodvor, čini se sređenijim od ostalih stare Juge no, čim stupite na njega, ista priča. Sivilo ispod nadstrešnica kvari utisak djelomičnog održavanja potpomognutog obasjajima sunčevih zraka. Čekanje, lica ljudi napregnuta od „kad ću stići“, „kada poći“, odaju sliku svih sumornih, naizgled zaspalih, autobuskih čekališta potonulih u svojevrstan vremenski rascjep. Istovareni ovdje, ostavljeni i bačeni, prepušteni smo daljnjem snalaženju. Gurajući se među ljudima, vukući kofere, tražeći stanicu, novce, kartu za autobus, sve same sitnice za brigu, neprestano nas prati osjećaj vrtložnosti dešavanja kojemu ne možemo pobjeći, koji nas baca po svojoj želji,

Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu danas je obilježeno 76 godina od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja, koji su ubijeni na tom mjestu na Ilindan 1941. godine.

Radmila Vuković, rođena Kragulj: DJETINjSTVO MEĐU CRNIM MARAMAMA

16. jul 2026.

Moji roditelji Jovo i Desa su živjeli u svojoj kući u Sanskom Mostu, na lijevoj obali Sane, u tada glavnoj ulici. U prizemlju je otac držao gostionicu, a gore smo mi stanovali, brat, sestra i ja. Još u maju 1941. godine Vitomir Gutić, banjalučki stožernik, u svom govoru poziva na uništenje Srba, a kasnije i na njihovo istrebljenje. Tad se mnogi ugledni Srbi uznemiriše i počeše kovati planove za bijeg u Beograd. Pošto je moj otac, po pričanju, bio tih i povučen, reče da on neće ići jer se nije ni o šta ogriješio, i tako ostade. Ipak, jedne tople junske noći 1941. godine on je legao kao i obično

Knjiga Haron i Sudbine

Haron i sudbine

15. jul 2026.

English  Ante Zemljar:  Haron i sudbine – Ustaški koncentracioni logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu – 1941. Knjiga Haron i sudbine stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U knjizi su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja izopačenih ljudi – monstruma, mjesta nadljudskih patnji hiljada nedužnih ljudi, istorija krvlju ispisana. Knjiga je objavljena

OTVORENO PISMO I JAVNI POZIV ZA OBNOVU PRAVOSLAVNE SVETINJE U DONJOJ GRADINI

15. jul 2026.

Molimo da se pitanje obnove hrama Svetog Spasa ponovo razmotri u duhu pijeteta prema mučenicima, odgovornosti pred istorijom i svete misije Crkve da bude čuvar pamćenja i uteha stradalnima. Njegovom VisokopreosveštenstvuArhiepiskopu banjalučkom i Mitropolitu banjalučkomG.G. Jefremu Molba za ponovno razmatranje obnove hrama Svetog Spasa na prostoru Donje Gradine Vaše Visokopreosveštenstvo, Sveti vladiko, Obraćamo Vam se sa dubokim poštovanjem prema Vašoj arhijerejskoj službi i sa osećanjem odgovornosti prema našim mučenicima, istorijskom pamćenju i budućim pokolenjima. Ovo javno obraćanje nije upućeno kao kritika, već kao molba i duhovna inicijativa da se ponovo razmotri jedno važno pitanje, pitanje obnove hrama Svetog Spasa na prostoru Donje Gradine. Selo Donja Gradina, koje danas čuva sećanje

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

14. jul 2026.

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

RASPOLUĆENA DINAROM

13. jul 2026.

Dinara po sredini mene. Raspolutila me. Raspolućena sam Dinarom. Ja sa dva njena lica. Kamen i šuma. Rumena ruja i Suncem sasušena tanka trava. Jedno mi lice bosansko, drugo ličko, podvelebitsko. Koje je lice više moje i čija sam više ja? Ja lička i bosanska kći. Čija sam više? Piše: Cvijeta Radić Pod Dinarom se polje pružilo. Zelenilo žutim klasom presečeno ogleda se u plavetnilu od lakih krila plavih ptica ponad Troglava. A u tom polju moji. Kao na straži večnoj pod mramorom na obe strane polja. Nema nam kuća da u njima vatra zaplamti, nema ni ovce da zableji, ni psa da zalaje, ni konja da zarže… Ako! Ali

NAJNOVIJE VIJESTI

Referendumi

U općini Grubišno Polje održan je referendum o budućnosti Hrvatske – plavi

Poziv u policiju

U takvoj općoj psihozi, pozvan sam telefonom da dođem u stanicu milicije

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA