arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nova knjiga Đorđa Bojanića: „STRADANjA I ŽRTVE SRPSKOG NARODA U 20. VEKU“

Ovom istorijskom knjigom prof. Bojanić svoj srpski narod čini besmrtnim, uprkos visoko plaćenoj ceni, jer Srbin može da bude srećan samo kada je zdrav i slobodan. U večnoj težnji ka slobodi naš narod je tragično stradavao od pamtiveka i ostao nepokoren. Knjiga je pisana da prodre u suštinu SRPSKOG STRADALAŠTVA I PATNjE. Ovo svaki Srbin mora da zna, na to nas obavezuju ubijeni i izmučeni preci. RECENZIJU ZA KNjIGU napisala je akademik Radmila Tonković Cena besmrtnosti i slobode je velika. Ovom istorijskom knjigom  prof. Bojanić svoj srpski narod čini besmrtnim, uprkos visoko plaćenoj ceni, jer Srbin može da bude srećan samo kada je zdrav i slobodan. U večnoj težnji ka

„NATO agresija” kada smo počeli da stvari nazivamo pravim imenom? (VIDEO)

U godinama nakon NATO agresije visoki vojni i državni zvaničnici izbegavali su korišćenje termina „NATO agresija”. Izvor: Srpska istorija Priredio: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Sve do 2015. godine, izraz „NATO agresija”  nije bio ustaljeni pojam koji je korišćen u zvaničnim obraćanjima već su se koristili pojmovi „bombardovanje” i „agresija”, bez direktnog navođenja odgovornih za ovaj zločin. Negde od 2005. godine, u medijima se „stidljivo” spominje termin „NATO

Bojanić: Zar ovo ne zaslužuje prostor u srpskim udžbenicima istorije?

Organizovana su i takmičenja u logorima da bi se videlo ko može da prikolje najveći broj Srba u zadatom vremenskom periodu. Zabeleženi rekord je postigao student prava Petar Brzica, proglašeni kralj „srboklanja, koji je uspeo da zakolje 1360 Srba u jednom danu! Glavna želja Hrvata je da se o njihovom kolektivnom zločinu ćuti, u ovom vremenu kada se skrnavi i revidira broj srpskih žrtava, a u tome i mi sami dželatu pomažemo, našom ćutnjom. Njihov cilj je da niko ništa ne govori, da se nigde o njemu ne piše, a naša treba da bude suprotna, da se o tome priča, raspravlja i što je najvažnije piše i hvala Bogu ekranizuje

Bojanić: Počeli smo da se oslobađamo decenijskih stega, što dokazuje ,,Dara iz Jasenovca“ i spomenik Stefana Nemanje

Tek sada vidimo koliku snagu imaju ovakvi filmovi poput ”Dare iz Jasenovca” oni su veoma važni za negovanje kulture sećanja na srpska stradanja. Konačno smo se oslobodili tih ludačkih stega lažnog ,,bratstva i jedinstva“. Suprotno ovakvim filmovima koji imaju snažan uticaj su komunistički-partizanski filmovi koji su imali cilj da jačaju kult Tita, da uzdignu samo jedan pokret i da ponize regularnu srpsku vojsku u Otadžbini. Od tog otrova ni danas ne možemo da se rasvestimo i otreznimo. Svakako, to su bili vrhunski filmovi sa dosta uloženog novca, znao je Tito koliko je značajna filmska industrija i kakav uticaj ima na omladinu. Svi se sećamo tih filmova, koji se i danas

Đorđe Bojanić

Bojanić: Imamo mi svoje praznike, tradiciju i običaje

To nisu naši običaji, NOĆ VEŠTICA ili Halloween NE PRIPADA NAM… imamo mi svoje praznike, tradiciju i običaje. Zašto nam je draži Halloween od Sv. Luke ili Sv. Petra Cetinjskog (kod pojedinaca)?  Ili je dodvoravanje ili neznanje… bolje ovo drugo. Ne skrnavite praznik, danas 31. oktobra je Sveti Luka i Sveti Petar Cetinjski. Ne šijte kostime za decu, ne oblačite ih i ne maskirajte u ono što njima ne pripada, ne šaljite ih da zvone po tuđim kućama i stanovima, deca ne znaju šta predstavlja Noć veštica i ko ga proslavlja… svakako njima je to zanimljivo, i ne mogu da shvate. Vi kao roditelji morate ih naučiti, imamo mi dosta

Za Srpsku istoriju govori general Milosav Simović

Poštovani generale Milosave Simoviću, Vi ste komandant Kopnene vojske general-potpukovnik, hvala vam što ste pristali da date intervju za sajt Srpska istorija. Drago mi je da negujete slobodarske tradicije srpskog naroda i srpske vojske, vaspitavajući mlade da vole svoju naciju, a poštuju ostale. – Generale Simoviću, vi ste zaslužni što Niš ima vojni muzej, iako Beograd ima, a ovakav nema, do sada je trebao da ima. Niš ima Muzej Kopnene vojske koji ne postoji u Srbiji i šire. Naša istorija i preci to zalužuju, muzej gde je fotografijom, dokumentima ispisana istorija našeg naroda i vojske, koju ste uz veliki trud Vi i Vaši saradnici priredili. Odakle ideja i kako je

Đorđe Bojanić: Vučić na RTS 1: ,,To je Pokolj, to je genocid!” (VIDEO)

Iskreno, pozitivno i sa oduševljenjem sam slušao izgovorene reči predsednika Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, prilikom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog zločina, genocida. Svaka čast, konačno jasno i glasno o čemu se dugo mudro ćutalo ili nije smelo da se izgovori. Konačno da je jedan od predsednika Srbije od 1945. kročio u Spomen parku u Sremskoj Mitrovici… i govorio jasno i glasno o ustaškom genocidu, zločinima, broju žrtava, genocidu, pokolju, udžbenicima, ćutnji. Ovo je bilo baš potrebno u vremenu kada pojedinci iz struke pokušavaju svim sredstvima da umanje broj žrtava. ,,U našim školama, udžbenicima o ovom mestu se malo zna. U našim školama i udžbenicima ne uči se dovoljno

Đorđe Bojanić: Sveti Sava nema alternativu

Sveti Sava je deo svih nas, on se izdigao negde u sredini, on predstavlja istoriju iza i ispred sebe i gleda u budućnost… on večno živi sa nama, on nas opominje, a da toga nismo ni svesni! Bez Svetosavskog puta mi možemo samo da bauljamo u beznađu, u tom slučaju smo bez korena… kao panj ili kao kuća bez temelja. I danas je Sveti Sava sa nama, to je i jedini ispravan put kojim svi Srbi moraju ići. On sada ,,korača“ sa srpskim narodom širom Crne Gore. Ta duhovna i sveta ličnost, koja je duboko urezana u nama, je i podigla ovoliki narod u bratskoj Crnoj Gori. Svi se pitamo

Đorđe Bojanić: Roman „UVIR NA IZVIRU“, uvrstiti u obaveznu školsku lektiru… evo i zašto

Roman Olivere Budmir „Uvir na Izviru“, je istinita ratna ljubavna priča nišlijke Slađane Stanković i ruskog oficira Jurija, promovisan je večeras u Domu vojske u Nišu, u prusustvu pripadnika Kopnene vojske i građana Niša. Roman govori o nesvakidašnjoj ljubavnoj pričiNišlijke Slađane Stanković, koja je kao dobrovoljac – bolničarka otišla na Kosmet da brani Svetu  srpsku zemlju, i ruskog oficira dobrovoljca Jurija Osipovskog, ovaj Rus je bio jedan od 17 ruskih dobrovoljaca koji su došli da bi pomogli u odbrani Kosova i Metohije. Imao je 35 godina i bio je ruski oficir, rodom iz Minska, Belorusija. Ova knjiga se čita u jednom dahu, prenosi Đorđe Bojanić.   Početak romana, autorka Olivera Budimir počinje divnim opisom Niša,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.