arrow up

Podijelite vijest:

Sve je manje stanovnika u selu kraj Vukovara

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/pravoslavna_crkva_u_cakovcima.jpg

U Čakovcima, jednom od pet naselja opštine Tompojevci nedaleko od Vukovara, danas živi svega 80-tak pripadnika srpske nacionalne manjine. Većinom je to starija populacija dok je mladih tek 15-tak. Nije ni čudo jer je selo pusto, nema posla, ali ni drugih sadržaja koji bi ih mogli zadržati.

Nekada je ta slika bila puno drugačija. Broj stanovnika je pre rata bio veći za 70 odsto, a Čakovci koji su nekada imali i prefiks Sremski, bili su mesto poželjno za život.
– U selu smo nekad imali sve što je potrebno za normalan život. Imali smo školu, banku, poštu, zdravstvenu i zubnu ambulantu, veterinarsku stanicu, nekoliko trgovina. Ljudi su se bavili poljoprivredom i mogli su živeti od nje, dok danas preživljavamo. Kod zubara odlazimo u Vukovar, veterinar dolazi iz Tovarnika po potrebi, imamo jednu trgovinu, nemamo nijednog kafića, a za poštu govore da će se ugasiti. Nema ljudi. Po popisu bi selo trebalo da ima oko 450 stanovnika, ali nas nema više od 300 jer su mnogi otišli odavde, a samo se vode na ovdašnjim adresama, priča Miloš Jelić, opštinski većnik.

Većinsko stanovništvo čine Mađari, 30 odsto je Srba dok je oko 20-tak odsto pripadnika hrvatske i drugih nacionalnosti. Jeliće se seća da je čakovečka osnovna škola nekad imala više od hiljadu učenika, a danas ih je svega stotinjak. Među njima nema srpske dece jer nema organizovane nastave na srpskom jeziku, zbog čega šestero osnovaca svakodnevno putuje u Negoslavce.

Da je Srba u Čakovcima nekada bilo puno više, svedoči pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice sagrađena 1762. godine. Danas je u stanju propadanja jer nije obnavljana više od 100 godina. Mladi sveštenik Miloš Kuzmanović zajedno sa svojim parohijanima ovu svetinju pokušava da zaštiti od daljnjeg propadanja dok se ne pronađu sredstva za generalnu obnovu. U crkvi se nalazi ikonostas sa 12 vrednih ikona izrađenih u drvetu koje takođe propadaju, iako zajedno sa crkvom spadaju u kategoriju zakonom zaštićenih spomenika kulture.

– Crkvena opština je mala i nema dovoljno sredstava da bi mogla započeti bilo kakve radove. U opštini pak kažu da nemaju sredstava. Gde god smo se obratili nismo naišli na razumevanje. Imamo problema s krovom, na kojem manjka crepa pa krovište prokišnjava, a uselile su se i sove. Morali smo žicom zagraditi oltar kako ne bi ušle u unutrašnjost, priča jerej Kuzmanović koji poslednje dve godine sa svojom porodicom živi u Čakovcima i deli sudbinu tamošnjih ljudi. Pre nekoliko godina izgrađen je Parohijski dom koji još nije dovršen. Jerej Kuzmanović se nada da će jednog dana i obnova crkve doći na red. I u takvu kakva jeste parohijani dolaze. Na liturgijama ih bude po dvadesetak čime se ne mogu pohvaliti ni mnogo veće sredine. O većim praznicima kao što su Badnjak, Božić, Uskrs iili hramovna slava dolaze svi. Crkva je jedino mesto gde se mogu okupiti.

O održavanju unutrašnjosti crkve, dvorišta Parohijskog doma, ali i mesnog groblja brinu sami meštani. Iako je održavanje groblja u nadležnosti opštinskih vlasti, one baš nemaju sluha. Ranijih godina se iz opštinskog budžeta za ovu namenu izdvajalo 5 hiljada kuna godišnje, ali su ta sredstva ukinuta. Zbog toga su se malobrojni čakovački Srbi sami organizovali. Proletos su odlučili da urede prilaznu stazu prema groblju uz koju su zasadili čemprese. Oko 60-tak stabala su kupili sami, a 50 im je poklonilo Zajedničko veće opština. Nastaviće čim prikupe još novca.

– Imamo još planova, ali smo finansijski nemoćni. Жelja nam je da naše groblje ogradimo, da dovedemo vodu i da izgradimo kapelicu. Borimo se da što više uradimo jer nas je sve manje pa neka nešto ostane iz nas, kaže Miloš Jelić. 

AUTOR: Dragana Bošnjak

 

Izvor: SNV

 

Vezane vijesti:

Podjarmljivanje Srba: Poglavlje dječiji vrtić Vukovar 2 …

Vukovar grad nespokoja – Jadovno 1941.

Sprema li se Srbima u Vukovaru “Kristalna noć“? – Jadovno 1941.

Tomislav Kovač: Deset prećutanih stvari koja deca neće …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​