arrow up

Podijelite vijest:

Navršilo se 212 godina od Boja na Ivankovcu

Navršilo se 212 godina od Boja na Ivankovcu, koji je označio kraj borbe protiv janičara i dahija i početak rata naroda Srbije protiv turskog carstva u Evropi.

Spomen park "Boj na Ivankovcu"
Spomen park “Boj na Ivankovcu” Foto: cuprija.rs

Boj na Ivankovcu bio je prvi sukob srpskih ustanika protiv turskih carskih trupa i njihova prva velika pobjeda.

Istorijska je činjenica da je ovo prvi otvoreni okršaj srpskih ustanika, pod komandom Karađorđa Petrovića i neposrednim rukovodstvom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca, sa regularnom turskom vojskom predvođenom Hafiz-pašom.

Na Ivankovcu kod Ćuprije 18. avgusta 1805. godine turska pješadija i konjica napale su ustaničke snage pod komandom Stojkovića i Dobrnjca.

U boju, koji je trajao cijeli dan, obje strane pretrpjele su ogromne gubitke.

Noću sa 18. na 19. avgust na bojište je stigao Karađorđe s pojačenjem i prisilio Turke na povlačenje.

U ovom boju Srbi su izvojevali pobjedu nad brojnijom i naoružanijom vojskom otomanskog carstva, natjeravši je na povlačenje prema Nišu. Pojedini istorijski izvori navode neobične okolnosti ranjavanja i potonje smrti turskog komandanta Hafiz-paše.

Centralnu ulogu u ovom činu igra izvjesni pisar u srpskoj vojsci Stevan Stevanović Steva koji je, nakon dobijanja dozvole od Karađorđa, ispalio jedno đule iz topa i pogodio Hafiz-pašin konak.

Hitac se potom sručio na nogu turskog komandanta, teško ga ranivši, a narednog dana, paša je preminuo na putu do Niša. Interesantan je podatak da i turski izvori navode da je konak iznenada pogodilo đule, natjeravši pašu na povlačenje prema Nišu.

Jedni izvori navode da su sutradan ustanici gonili pašinu vojsku preko Paraćina do granice pašaluka, a zatim se vratili na Ivankovac.

Drugi, pak, navode pregovore Karađorđa sa delegacijom paraćinskih Turaka, što je osiguralo da ustanici odustanu od napada na ovaj grad jer je on pripadao Leskovačkoj nahiji i nije bio u sastavu Beogradskog pašaluka.

Boj na Ivankovcu bio je prvi sukob ustanika sa turskom carskom vojskom, a do tada su se borili samo sa vojskom uzurpatora vlasti, dahija.

Ova pobjeda imala je veliki moralni odjek u cijelom pašaluku i ojačala je samopouzdanje ustanika, te doprinijela uspjesima u borbama za oslobođenje od turske vlasti.

U drugoj polovini 20. vijeka na mjestu bitke izgrađeno je spomen-obilježje. Na mjestu bitke, gdje je podignut spomenik, još postoje djelimično očuvani palisadi od šančeva na Ivankovcu.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​