arrow up

Podijelite vijest:

Strast za slobodom iscrpli smo u borbi za slobodu

Naš narod nema velikih tradicija sa slobodom. Sloboda je vekovima bila neostvaren san. Naš nacionalni hobi je borba za slobodu. Svu strast za slobodom iscrpli smo u borbi za slobodu.

Akademik Matija Bećković
Akademik Matija Bećković

Verovali smo da je sloboda: držanje govora o slobodi, obećavanje slobode, podizanje spomenika slobodi, borba za slobodu, sećanje na borbu za slobodu.

Slobodu smo ispisivali velikim slovima i zamišljali je kao veliki miting na kome će se, uz muziku, zastave i jaka obezbeđenja, govoriti o slobodi.

Mi smo oslobođenje izjednačili sa slobodom. Pošto smo se oslobodili, nismo znali čega bismo se još mogli osloboditi. Mislili smo da svi sanjamo o istoj slobodi, istom hlebu, istom odelu, istoj pesmi, istoj ženi. Hteli smo slobodu koja bi nas oslobodila misli, briga i rada.

Sloboda nije državni praznik. Sloboda nije jedan dan u godini. Sloboda nije jedna misao o slobodi. Sloboda nije jedna sloboda.

Sloboda nije jedna ogromna, jedinstvena, propisana, zagarantovana sloboda. Sloboda nije ona sveta, nedostižna iluzija, to je mnogo malih i različitih sloboda.

Stručnjaci za slobodu nisu sigurni da li je narod dorastao ovoj količini slobode. Sloboda je došla znatno ranije nego što se pretpostavljalo. Budućnost je, takoreći, tek počela, a sloboda sve više uzima maha. Sloboda postaje sve opasnija.

Oni koji nisu naseli iskušenjima ove slobode, vrlo su zabrinuti. Oni se plaše da će slobode biti mnogo. Takva sloboda prevazilazi njihove predstave o slobodi. Ona se pojavljuje tamo gde je nisu sejali. Nju je sve teže kontrolisati.

Za njih su jelovnici po kafanama preopširni. Dezeni, raznovrsni do apsurda, vrste golubova besmislene. Količina knjiga neskromna. Oni ne vole dileme. Izlozi ih nerviraju mogućnošću izbora. Svako puši šta hoće i koliko hoće. Ni novine više nisu jedne jedine. O istoj stvari govori se na tri različita načina. Lutrija nekontrolisana: ljudi sumnjive prošlosti dobijaju premije. Radio ispunjava želje neproverenih ljudi. Leptir mašne su u slobodnoj prodaji. I trudnice su počele da ulaze na prednja vrata. Haos. Na suđenje se pozivaju svedoci. Novine objavljuju ispravke. Znanje uzima maha. Jedino se veruje činjenicama. Traže se dokazi. Veruje se svakoj istini.

Čuvara slobode je sve manje, a slobode sve više. Ko će nas čuvati od slobode? Šta će biti s nama?

Postoje teoretičari koji tvrde da je mnogo znanja, mnogo lepote, mnogo pravde, mnogo slobode – opasno za opstanak one bivše, prave, velike slobode, koja nas je grejala kao fatamorgana. Ova sloboda je prosta i banalna prema onoj, svetoj slobodi.

Takva sloboda mnogima teško pada. Oni nemaju smisla za tu slobodu. Oni ne veruju u slobodu o kojoj nisu konsultovani. Plaše se zloupotreba. Oni sanjaju o tome da se njihova sloboda poslušno izvršava. Oni su za čist posao, etikete i propise.

Kad su ukinute vize, oni su očekivali da će ceo narod otići u inostranstvo. Kad je uklonjena ograda ispred Skupštine, uplašili su se da prosti narod ne linčuje poslanike.

Oni ne vole kad narod bira. Oni misle da bi narod između kifle i mekinja izabrao mekinje. Zato mu treba dati samo jedno ili drugo.

Oni misle da je apolitično izabrati najlepšu devojku samo zato što je najlepša, najbolju pesmu samo zato što je najbolja, najsposobnijeg direktora zato što je najsposobniji, najjačeg boksera zato što je najjači. Oni za sve traže prave pobude i krajnju svrhu.

Oni priželjkuju još jedan rat za slobodu. Ne mogu da se pomire sa slobodom radi slobode. Budućnost i sloboda za njih su isto. Sloboda će uvek biti samo cilj.

Oni više vole da budu borci za slobodu nego da su slobodni.

Piše: Matija Bećković

Izvor: ISKRA

Vezane vijesti: Matija Bećković

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​