Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Već od polovice 19. stoljeća Jasenovac je postao jedno od središnjih točaka srpskih osvajanja prema zapadu, rekao je Stipe Pilić
U Mostaru je predstavljena knjiga Jasenovac i poslijeratni Jasenovački logori: geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu autora Stipe Pilića i Blanke Matković. Sarajstanski Kliks to objavljuje bez i jedne riječi osude ili bar ukazivanja na stvarnost.
Na promociji je, između ostalih, bio i ministar MUP Hercegovačko-neretvanske županije Slađan Bevanda, ali za Kliks to nije ništa neobično, te on daje nadnaslov – drugačije gledište?! To „drugačije gledište“, nikako se ne bi moglo desiti da su u pitanju Jevreji, a ne Srbi, ti koji su žrtve istorijskog falsifikovanja i revizije.
Njihov novinar, potpisan kao G. Š. šalje sasvim redovan izvještaj, kao da se ne radi o logoru smrti u kojem su Hrvati i njihovo cvijeće, sistemskim, državnim, ozakonjenim genocidom ubili preko 700.000 ljudi po nalazima posljeratne komisije u Hrvatskoj:
Velikosrpski, velikosrpski. velikosrpski…
Na promociji koja je održana u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače je kazano da su dokumenti na kojima se temelji ova knjiga rezultati dugogodišnjeg istraživanja savremene hrvatske povijesti započetog 2006. u sklopu samostalno istraživačkog projekta „Hrvatska povijest 1941. do 1948.“ u realizaciji istraživača Blanke Matković i Stipe Pilića, profesora povijesti koji su 2008. osnovali Hrvatsko udruženje historičara „Dr. Rudolf Horvat“.
Tokom tog perioda, kako je kazano prikupljen je veliki broj arhivskih dokumenata te prevedeno nekoliko hiljada fondova i zbirki u arhivima i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Koautorica knjige Blanka Matković je naglasila je kako se u knjizi ističe mjesto Jasenovac, odnosno logori koji su ondje postojali u periodu od 1941. do najmanje 1948. a koji su tema svakodnevni prijepora u medijskom prostoru i političkoj areni.
Blanka Matković (Foto: Klix.ba)
„U jasenovačkim logorima tokom Drugog svjetskog rata objavljen je veliki broj bibliografskih naslova kako u bivšoj državi tako i u Republici Hrvatskoj. No, ono što mi ovom knjigom pokušavamo napraviti je produbiti naš znanstveni rad o poslijeratnom logoru Jasenovac koji je objavljen 2014. godine i Jasenovac kao naselje i jasenovačke logore staviti u kontekst velikosrpske propagande i njezino širenja prema zapadu, odnosno hrvatskim prostorima. U tom kontekstu mi ne govorimo samo o Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata već se vraćamo na sam početak 19. stoljeća. Mi pokazujemo na koji se način Jasenovac i Novska uklapanju u velikosrpske planove već u tom razdoblju i zbog čega je u Hrvatskoj došlo do određenih političkih previranja 2017. godine, kad je u Jasenovcu podignuta spomen ploča HOS-a koja je na traženje određenih političkih čimbenika i interesnih skupina prebačena u Novsku nakon čega je ponovno došlo do nekakvih primjedbi zbog čega se ona ondje nalazi“, kazala je Matković.
U knjizi se kako naglašava govori o Jasenovcu i o Novskoj, te širem prostoru koji se nalazi na svojevrsnoj „granici svjetova“.
„To podupiremo brojnim dokumentima koji dokazuju da su te dvije tačke izuzetno važne u velikosrpskoj propagandi“, ustvrdila je.
Koautor Stipe Pilić ističe kako knjiga govori o nekoliko elemenata Jasenovca i jasenovačkim naseljima i važnosti tog zemljopisnog položaja.
Stipe Pilić (Foto: Klix.ba)
„Govori o ulozi geopolitičke točke jedne u 200-godišnjem programu svih velikosrpskih programa, jer je to zapravo do sada nepoznato ili veoma slabo poznato i nedovoljno isticano. Već od polovice 19. stoljeća Jasenovac je postao jedno od središnjih točaka srpskih osvajanja prema zapadu i time se zapravo i dobar dio knjige bavi i kao i time kako ta politika traje propagandno sve do danas na određen način. Govori i koji su odgovori hrvatske politike a posebno diplomacije, koja u tom smisli ne samo zakašnjelo reagira, nego zapravo reagira vrlo netransparentno i nedovoljno jasno i bez dovoljnih činjenica i spoznaja“, kazao je Pilić.
Knjiga je podijeljena u 10 poglavlja sa zaključnim djelom i vrlo je široka jer je tema, kako kaže Pilić složena hronološki s ciljem da se hronološki to prikaže što je moguće više, s obzirom da je hronologija jedna od ponosnih znanosti povijesti.
Naslov i oprema: Stanje stvari
One Response
Milan Basta – „Rat je završen 7. dana kasnije ___________________________________________________________________________________________________
Bježeći iz Z a g r e b a preko Slovenije u Austriju, grupa visokih ustaških funkcionera, desetak ministara i još više raznih drugih »dužnostnika« i generala, s predsjednikom Pavelićeve vlade dr-om N i k o l om Mandićem i doglavnikom drom Milom Budakom, predala se u, blizini C e l o v c a, engleskim trupama. Kako se u to vrijeme u Koruškoj i Celovcu nalazila naša kompletna 14. slovenska divizija i štab IV. operativne partizanske zone sa M o t o r i z i r a n im odredom IV. Jugoslavenske Armije, Saveznici su na njihovo traženje predali našim vlastima 17. maja 1945. znatan broj visokih ustaških funkcionera.
Na presudu nije trebalo d u g o čekati.
»Vojni sud II. Armije održao je 6. juna 1945. godine, u Z a g r e b u, glavnu raspravu protiv optuženih dr-a M i l e Budaka i ostalih z b o g djela veleizdaje i ratnog zločinstva.
N a k o n održane glavne rasprave sud je izrekao i proglasio presudu, k o j om se presuđuje:
1 . ustaški doglavnik Mile B U D AK
2. ustaški p u k o v n i k Juco R U K A V I N A i
3. ustaški predsjednik prijekog suda Ivan V I G N J E V I Ć – na kaznu
smrti vješanjem, trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine.
4. Dr. N i k o l a M A N D I C , predsjednik ustaške vlade
5. Dr. Julije M A K A N E C , ministar ustaške vlade
6. N i k o l a STEINFEL, ministar ustaške vlade
7. Dr. P a v a o C A N K I , ministar ustaške vlade – na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine.
8. Ademaga M E Š l C , ustaški doglavnik – na kaznu doživotne robije.
9. Lavoslav M I L I C , domobranski intendantski general-poručnik – na kaznu robije u t r a j a n j u od 20 godina.
10. Dr. Bruno N A R D E L L I , ustaški guverner Dalmacije – na kaznu robije u t r a j a n ju od 20 godina.
Optuženi Ademaga Mešić, Lavoslav Milić i dr. Bruno Nardelli presuđeni su, pored toga, na trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine.
Ova presuda j e izvršna.
V O J N I S U D I I A R M I J E .«