arrow up

Podijelite vijest:

Stepinac u Lepoglavi : zapisi nadbiskupova čuvara

Zapisi_nadbiskupova_cuvara
Knjiga Stepinac u Lepoglavi

Kao mlad milicionar, autor je bio lični čuvar nadbiskupa Stepinca u Lepoglavi od maja 1950. do decembra 1951., kada je Stepinac izašao iz zatvora. Autor je knjigu snabdio slikovnim materijalom koji zorno predočava uslove pod kojima je nadbiskup tamnovao. To je, kako možemo uvidjeti, najliberalniji zatvorski režim koji je bio moguć u to vrijeme. Upravitelj zatvora i njegov pomoćnik ustupili su za nadbiskupov smještaj svoje kancelarije, od kojih je manja služila kao kapelica. Hrana mu je posebno spremana u mjestu i donošena topla. Nije dolazio u doticaj s drugim zatvorenicima osim sa dva sveštenika zatvorenika koji su mu ministrirali kod mise. Veliku pažnju autor posvećuje svemu što je pisano i govoreno o navodnom Stepinčevom stradanju u zatvoru. Pedantno evidentira i razobličuje čitavu literaturu lažnih tvrdnji o vrijeđanju, ponižavanju, zabrani služenja mise, trovanju hranom i pićem, zračenju … Posredno razotkriva zloćudnu psihologiju onih koji fabriciraju laži i jetko zaključuje da je Stepinca potrebno zaštititi od ovakvih biografa. Knjiga je zanimljiva kao dokument, ima dramatiku suprotstavljanja istine i laži, napisana je veoma pismeno, odmjerenim jezikom. Autor Mirić svoje neposredno svjedočanstvo skrupulozno povezuje sa svjedočenjima kolega i sa veoma opsežnim bibliografskim uvidima. Ovu važnu dokumentarnu knjigu upotpunjuju Stepinčev životopis (autor Tihomir Ponoš) te Stepinčevi intervjui dani u zatvoru stranim novinarima, kao i zapisnik o posjeti dvojice visokih sveštenih lica. Iz knjige postaje prilično jasno da je Stepinac svjesno pošao u sukob s Titovim režimom, koji mu je bio manje prihvatljiv od Pavelićevog, vjerujući da se žrtvuje za crkvu, kao i to da je on crkvu najviše zanimao kao mučenik.

Dane Mirić
Zagreb, Novi Liber, 2011. – 189 str.

Izvor: skdprosvjeta

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​