Stari Brod: Nebo je plakalo nad zelenom grobnicom

„Ubijali su narod, pa se umore od ubijanja. Zamijene se, nastave klati drugi, a oni prvi se odmaraju. Kolju, nabijaju na bajonete. Moju sestru od tri godine zgrabi ustaša i baci je na onaj nož na pušci, probode je, i baci je u Drinu. Drina je proguta.

Piše: Zoran Janković

Moga oca goni ustaša oko drvenig kola, on bježi, ako ga stigne, zaklaće ga. Jaaa… moja rano ljuta…“ priča starina Miloš Bašević. Pitamo ga koliko ima godina. „Dvaes’ deveto sam godište, pa ti, eto, računaj kol’ko mi je“ kaže Miloš i poslije stanke nastavlja: „Kako sam ja bjež’o ustaša me je gađ’o onom bajonetom da me ubode, nije me stig’o, osta se živo. Sudbina, šta li je. Ubiše mi ovdje majku, tri brata i sestru, kako ja ostadok živ… valjda Božija volja bi. To ti ne bi vjerov’o, dijete, šta se s nas radilo, vata i koga stigne kolje ko bravi da smo, a ne ljudi“ priča čiča Miloš.

„U Miloševiće smo sišli drugog maja i zanoćili. Ujutro su ustaše navalile na nas. N’aka ustaška „Crna legija“. Mi smo pošli na Stari Brod, a ono nas je presrelo i naćeralo na Drinu. Dolje voda, o’zgo ustaša zašatio, nemaš kud. Ono fata i kolje koga đe stigne. Fata ženskinje i, da izvinu ove cure ko sestre, prosijeca joj dojke, provlači ruke kroz one rane, i ostavlja je tako živu. Da se pati. Trojica ustaša redom kolju, a ja blizu njih, ko sad kraj vas. Iznad nas neka grupa mladih momaka, ne daju se, otimaju, a ono kolje koga ufati. Ne mogu momke da povaljaju, jaki, ne daju im se, prilećeše im još trojica ustaša, da im pomognu. Ja sam pao među one poklane, sve gledam, ko sad vas što vidim, šta se radi sa nesretnog srpskog naroda. Oni misle da sam i ja mrtav. Pao sam potrbuške, među one leševe, ali sve vidim šta rade crne ustaše. Ženskoga beza onog i djevojačke spreme svukud oko nas. Razbcani ljudi i stvari. N’akav krvav bez navuk’o sam na sebe, leševi oko mene, po meni, ne vide me ustaše, a ja sve gledam šta oni rade. Kolju, ubijaju… užas, ništa drugo. Sve je bilo poklano dokle su mi oči viđele. Ubijaju i po vodi, ne daju pobjeći nikome“ priča Risto Borovčanin iz Žunova kod Sokoca.

„Jedan’estero čeljadi iz moje kuće ovdje je poklano. Evo imena i iprezimena, kad su rođeni, godišta, čiji su, sve… gledajte dokumentaciju“ kaže Risto i pokazuje.

Ređaju se priče o mučeništvu, juče u Starom Brodu, na Mladence, na obilježavanju zločina nad 6.000 Srba romanijskog i drinskog kraja koji je decenijama bio zabranjen za pominjanje, kao da se ovdje nije ništa ni dogodilo u proljeće 1942. godine.

Pričestile se dvije Nade

Prvo je, u Spomen-kapeli, služen pomen svim stradalnicima Starog Broda. Nakon zaupokojene liturgije, kojoj je prisustvovao veliki broj potomaka ubijenih Srba, sveštenik Rajko Cvetković, uz sasluženje dva sveštenika i jednog đakona, služio je parastos na Spomen-obilježju podignutom kraj Drine u Starom Brodu.

U toku bogosluženja ovdje su se pričestile i dvije žene simboličnih imena – obje Nade.

Prislužene su juče i svijeće-zadušnice, a vijence na spomenik položili su načelnik opštine Rogatica Tomislav Puhalac i poslanik u NS RS iz Rogatice Novo Motika, zatim načelnik opštine Višegrad Slaviša Mišković, predstavnici ravnogorskog pokreta Sarajevsko romanijske regije, Boračke organizacije regije i BO RS-a RS, te Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite.

„Ovo mjesto je obitavalište mučenika, a gdje su mučenici, tu su i pobjednici. Naša vjera pravoslavna i jeste u tome vaseljenska što traži da bez mučeništva nema spasenja“, istakao je Cvetković.

„Strah postoji od obima ovdje počinjenih zločina, jer su tu neljudi ubili 6.000 ljudi. Pobili su nedužnu djecu i starce, žene i nejač, i to je ono što nas obavezuje da se svake godine poklonimo starobrodskim mučenicima na ovaj dan, na Mladence, pred ovom zelenom grobnicom. Naša je sveta obaveza da se sjećamo žrtava, čime će se opominjati generacije da se nikada ovako nešto ne ponovi, posebno znajući težnje i namjere onih koji su počinili zločin“, rkao je načelnik opštine Rogatica Tomislav Puhalac i pozvao sve Srbe na sabornost u smutnim vremenima

Sakrivane i žrtve i zločinci

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović rekao je kako je ovo jedno od brojnih mjesta na kome su stradali Srbi u Drugom svjetskom ratu. „Brojne jame u Hercegovini i ovo stratište u Starom Brodu svjedoče o srpskim žrtvama. Mnogo toga je prikriveno od javnosti. Ovdje se nije krila samo žrtva, nego i zločinac koji je bio prikriven sve do 1991. godine, kada je pokušao da nam ponovi 1941. godinu“, rekao je Milunović.

Stari Brod u decenijama komunističke vlasti bio je zabranjeno mjesto za spominjanje. A ovdje su ustaše „Crne legije“ Jure Francetića u proljeće 1942. godine pobile preko 6.000 nejači, u okviru široke ofanzive etničkog čišćenja Srba u istočnoj Bosni. Poslije više od pola vijeka skrivanja zločina aprila mjeseca 2007. godine formiran je Odbor za izgradnju spomenika u Starom Brodu. Spomen u znaku krsta osvještan je godinu dana kasnije. Sav materijal dovezen je čamcima, Drinom, a krsno obilježje osvještao je upokojeni vladika Nikolaj. Godine 2009. započeta je izgradnja Spomen-kapele. Osvećenje temelja, krsta i zvona učinjeno je u junu 2011. godine. U 2012. godini oslikana je unutrašnost kapele, koju su živopisali ponajbolji stručnjaci Visoke škole za konzervaciju iz Beograda. Iste godine urađen je i put sa Borika, nakon punih 70 godina ćutnje u kojima se u ovo mjesto moglo doći samo sa Drine. U septembru 2014. osvještana je Spomen kapela koja je posvećena dabrobosankim i mileševskim mučenicima, a 2015. godine prvi put je proslavljena krsna slava kapele. Spomenik je proglašen obilježjem od regionalnog značaja za Republiku Srpski, a postoje zahjtevi da se uvrsti i u obilježja od republičkog značaja. Na prijedlog načenika opštine Tomislava Puhalca dogovoreno je da se svake godine na Mladence Srbi masovno okupljaju u Starom Brodu.

Urađeno je nekoliko izuzetno uspjelih dokumentarnih filmova: „Drino vodo oči djevojačke“ autora Radoja Tasića i Novaka Knežića, „Starobrodski mučenici“ Gvozdena Šarca i „Spokoj kraja“ Milana Nikodijevića i Zorana Debeljaka. u Rogatici je 2008. Godine održan naučni simpozijum „Zaboravljeni zločin – Stari Brod“, a izdavačka kuća Mitropolije dabrobosanke „Dabar“ izdala je zbornik radova sa ovog skupa.

Ovo mjesto moralo bi da uđe u školsku literaturu i udžbenike istorije, u školske programe, u planove đačkih ekskurzija i posjeta memorijalim centrima. Makar u ovim godinama u kojima nam to niko više ne zabranjuje.

I planinari uzeli učešće

Ove godine upriličen je i treći memorijalni pohod planinara do Starog Broda. Oko 130 učesnika pohoda iz Rogatice, Sokoca, Han Pijeska i Pala autobusima je prevezeno do Stare Gore, odakle su se zaputili niz planinu. Uprkos prohladnom vremenu i upornoj, cjelodnevnoj kiši prepješačili su 22 kilometra u oba smijera. Pohod su dobro organizovali Turistička organizacija opštine Rogatica, Planinarsko društvo „Sjemeć“i OpštinaRogatica. Za sve očesnike obezbijeđeni su lanč-paketi i osvježenje. O bezbjednosti su se brinuli pripadnici PS „Rogatica“. Osim prevoza ponekog premorenog planinara drugih intervencija nisu imali. O zdravlju učesnika brinulo se sanitetsko obezbjeđenje Doma zdravlja „Rogatica“. Imali su nekoliko intervencija, uglavnom se radilo o premoru planinara, pa je na kraju sve završeno u najboljem redu.

Izvor: FRONTAL

Vezane vijesti:

Zločin u Starom Brodu – Pokolj 6000 Srba na Drini 1942.

Sakrili masakr 6.000 Srba zbog bratstva i jedinstva

Stradanje porodice Pušonja na Crkvinama 1942.