arrow up

Podijelite vijest:

SRETENjSKI MANASTIR PRIKUPLJA POMOĆ ZA KOSOVSKE SVETINJE

sretenjski_manastir.jpg

MOSKVA, (SRNA) – Sretenjski manastir u Moskvi pokrenuo je akciju pomoći srpskim pravoslavnim manastirima i crkvama na Kosovu i Metohiji, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.

U ovom moskovskom manastiru postavljena je kutija sa natpisom “Za priloge manastirima i hramovima na Kosovu i Metohiji”, a Eparhija je prenijela poruku arhimandrita Tihona, nastojatelja Sretenjskog manastira, koji pozvao na očuvanje upaljene svijeće pravosljavlja na Kosovu.

Arhimandrit Tihon je naveo da, uz Božiju pomoć, treba pomoći
manastirima na Kosovu, koji su u teškoj situaciji, prostim ljudima koji
ne napuštaju zemlju iako ih je veliki deo, oko 250 000, već napustio
Kosovo.

“Ljudi koji tamo ostaju su pravoslavci i na prvom
mjestu znaju da su dužni da tamo, u krajnje neprijateljskom okruženju,
sačuvaju pravoslavlje. A šta su oni molili od nas? Da im obezbijedimo
nekoliko narodnih kuhinja gdje se mogu hraniti, jer nemaju nikakve druge
mogućnosti da dobiju hranu. Mi ćemo sabirati sredstva preko manastira.
Pružićemo svu pomoć koju mogu da daju naši parohijani”, istakao je
nastojatelj Sretenjskog manastira.

On je naveo da će bratija Sretenjskog manastira priložiti dio manastirskih sredstava, te
pozvao vjernike da učestvuju da bi se pomoglo pravoslavnim hrišćanima
koji hrabro čuvaju pravoslavlje u svojoj zemlji.

Ukazavši da se u jednom broju manastira i hramova i dalje služi, arhimandrit je
rekao da monasi ne mogu izaći izvan zidova manastira, pošto im prijeti
smrt i nasilje. Da bi kupili ono što im je neophodno za život, oni moraju
da putuju u centralnu Srbiju pod konvojem međunarodnih vojnih snaga,
istakao je on i dodao da uprkos svemu oni nastavljaju da žive tamo.

“Sam naziv Metohija prevodi se kao crkvena zemlja. Nigdje na
svijetu se ne nalazi toliko crkava i manastira kao na malom prostoru
Kosova i Metohije. To je uistinu bila sveta zemlja, ali se vremenom tu
nastanio drugi inovjerni narod koji je podstican nečastivim silama
postepeno počeo da istiskuje pravoslavne Srbe”, rekao je nastojatelj
Sretenjskog manastira.

On je izrazio uvjerenje da će Gospod
očuvati pravoslavlje na Kosovu i Metohiji i da će pravda, mir, istina i
vjera na tom malenom prostoru pravoslavne zemlje ponovo zacariti,
ukazavši da do toga neće doći bez ljudskih napora.

 

“U toj, sada muslimanskoj enklavi u Evropi, na Kosovu i Metohiji i dalje
ostaju da žive pravoslavni. U nekim gradovima ostalo je samo po nekoliko
Srba. Oni su izgnanici na sopstvenoj zemlji… Njihovi hramovi su
razrušeni, mnogi su zapaljeni, ali hrabri ljudi, pravoslavni hrišćani,
tamo održavaju upaljenu svijeću pravoslavlja”, naglasio je arhimandrit
Tihon.

Arhimandrit Tihon je za početak ove akcije
bratske solidarnosti dobio blagoslov patrijarha. Ova akcija predstavlja i
realizaciju ideje koju je prethodnih mjeseci nagovijestio
predsjedavajući Odjeljenja za inostrane poslove Ruske pravoslavne crkve
mitropolit Volokolamski Ilarion, istaknuto je u saopštenju Eparhije
raško-prizrenske.

Arhimandrit Tihon jedan je od
najuglednijih moskovskih igumana i duhovnika mlađe generacije koji
aktivno rade na duhovnom preporodu u Rusiji.

 

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​