arrow up

Podijelite vijest:

Srećko Maksimović: Drakulić – noć čovječanstva

I dalje ne skidam pogled sa mermernih ploča. Primećujem da se pojedina prezimena ponavljaju u nedogled – Todić, Stijaković… Dah zastaje. Cijele porodice su zatirane. Ognjišta zauvijek ugašena

Trećeg februara je pomen stradalima u banjalučkim naseljima Drakulić, Motike i Šargovac.

Tog februarskog dana 1942. komšije Hrvati su prestali da budu komšije i postali su ustaše. Ubijeno je 2300 ljudi od kojih 551 dijete. Njihova krivica? Bili su Srbi. Zar je potrebno nešto više? Sezona lova na Srbe je uvijek otvorena. Još je Ante Starčević najavio buduće događaje rekavši da su Srbi nakot zreo za sjekire. Toliko su odzvanjale te riječi u ušima „uzornih komšija” Hrvata te su doslovce ispunili riječi oca nacije Starčevića. Krenuli su na tu opasnu srpsku djecu sa sjekirama i noževima, motikama i vilama. Ko je šta imao sa time je i pošao.

Ulazim u spomen-hram posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju. U lijevom i desnom uglu hrama, pored ikonostasa su velike ploče sa imenima svih stradalih. Jeza. Hladnoća mi se spušta niz kičmu. Osjećam nelagodu. Pogled mi je usredsređen samo na imena ispisana na tim pločama. Strašne slike mi se pojavljuju – krvoločna ubistva tih ljudi čija su imena sada na ovim pločama. Plače mi se. Nemam suza. Tjeskoba. Užas zločina mi se ukazuje. Ta imena ispisana na mermeru su nekada bili ljudi. Naše komšije, braća, kumovi, prijatelji. Neljudi su odlučili da ih ispišu iz ljudi. Kako je moguće da to čovjek učini drugom čovjeku? Tu razum prestaje. Ne postoje objašnjenja. To nije zločin Hrvata nad Srbinom, Ustaše nad djetetom, dželata nad žrtvom. To je zločin nad čovječanstvom. Toga dana Čovjek je prestao da bude Čovjek i smanjio se do strašila ispod životinje. Ako je čovjek imao ikada pravo da se naziva Čovjekom od toga dana je to pravo izgubio. Tada nisu ubijeni samo Srbi. Ubijen je Čovjek. Ljudi postali odljudi. Čovjek smanjen na podčovjeka. Onaj koji je ubio nije ubio nedužno dijete već je ubio sebe. Ubio je Čovjeka u sebi. Ubio je cijelo čovječanstvo.

Dlanovi su mi ledeni. I dalje ne skidam pogled sa mermernih ploča. Primećujem da se pojedina prezimena ponavljaju u nedogled – Todić, Stijaković…

Dah zastaje. Cijele porodice su zatirane. Ognjišta zauvijek ugašena.

Gospode? – pitam Njega.

Počinje Služba.

Sa prvim riječima biva lakše.

Odmah dobijam odgovor – Svi oni su živi, svi ovi sa mermernih ploča. Oni su ostali Ljudi. Ljudi vječno žive.

Na dan pomena žrtava ustaškog masakra u Drakuliću, Motikama i Šargovcu, 3. 2. 2019.

Dogodine u Prizrenu.

Autor: SREĆKO MAKSIMOVIĆ

Izvor: STANJE STVARI

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​