arrow up

Podijelite vijest:

Srebrenica “kroji” kanadske izbore?

U kanadskom parlamentu udar na ustavno pravo zbog navodnog genocida u Bosni i Hercegovini. Peticija islamskog ekstremiste na pragu

Kanadski parlament / Foto EPA
Kanadski parlament / Foto EPA

Elektronska peticija “e-1837”, za donošenje zakona o kažnjavanju svih u Kanadi koji poriču da je ono što se desilo u Srebrenici genocid, ušla je u prvu fazu procedure, ali je daleko od izglasavanja u zakon.

– Srbi iz Kanade čine sve da ovaj potez zaustave i pre nego što uđe u parlament jer bi eventualno donošenje takvog zakona praktično značilo ukidanje prava na slobodu govora u Kanadi – ističe Stanko Vuleta, predsednik Društva za očuvanje srpske baštine iz Otave, komentarišući pisanje bošnjačke štampe da je donošenje ovakvog zakona u Kanadi gotova stvar.

On kaže da se u Srebrenici zaista desio ratni zločin, ali i da kvalifikaciju Srebrenice kao genocida osporava nemali broj ljudi kao npr. haška sudija Matimba Njambe, Filip Korvin iz UN, general Karlos Martins Branco iz Unprofor-a, Noam Čomski – vodeći mislilac našeg vremena, Kjel Magnuson – švedski profesor i direktor Centra za studije genocida, Majkl Mendel – profesor na pravnom fakultetu u Torontu i mnogi drugi.

Vuleta, za “Novosti”, ističe da iza peticije stoji tzv. Institut za istraživanje genocida Kanade, koji u principu čini jedan čovek, muslimanski ekstremista – Emir Ramić.

Ramić veliča mudžahedine kao “borce za veru”, navodi da su bosanski muslimani pretrpeli ni manje ni više nego jedanaest genocida, poziva na ukidanje “genocidne tvorevine” Republike Srpske i poriče srpske žrtve u Jasenovcu. Ramić je u svojim tekstovima blatio i kanadskog generala Luisa Mekenzija i optuživao ga za najgore zločine.

Naš sagovornik iz Kanade tvrdi da šansa da se ova peticija pretvori u zakon praktično ne postoji jer bi tako nešto temeljito uzdrmalo osnove kanadskog ustava, a da je sama peticija uvreda ne samo za 3.287 Srba ubijenih u Bratuncu i srebreničkom kraju, nego i za stotine muslimana koji su pobijeni jer su se opirali teroru Nasera Orića.

Peticiju je “sponzorisao” skupštinski poslanik iz Vindzora Brajan Mase iz Nove demokratske partije (NDP), koji ima vrlo mali uticaj. Protiv ove inicijative pokrenuli su se ne samo Kanađani srpskog porekla, nego i drugi uticajni Kanađani, uključujući i same članove NDP-a. Vuleta poziva srpsku dijasporu i druge Kanađane koji znaju šta se zaista desilo u Bratuncu i srebreničkom kraju da zovu svoje članove parlamenta i zahtevaju da ne podrže ovu peticiju. Poziva srpsku dijasporu da listom glasaju protiv NDP-a na sledećim izborima u oktobru ove godine.

Slika iz Srebrenice / Foto AP
Slika iz Srebrenice / Foto AP

Sa druge strane granice, obratio se američki advokat Stefan Karganović, koji takođe podvlači da je vreme za akciju i mobilizaciju dijaspore u Kanadi i SAD.

– Primer profesora Srđe Trifkovića, kojem je 2011. onemogućen ulazak u Kanadu iz Sijetla jer je nameravao da na Univerzitetu u Vankuveru održi predavanje o srpskoj vizuri zbivanja u Srebrenici 1995, treba da bude opomena – kaže Karganović. – Profesor Trifković se sa kanadskom državom sudio do 2015, kada je dobio spor, ali je izgubio silno vreme i novac da bi dokazao da je u pravu.

Advokat iz Čikaga ističe da u Kanadi uopšte nema zakona kojim se kriminalizuje poricanje genocida nad Jevrejima.

ZVANIČNICI

– Sve srpske organizacije i pojedinci koji hoće da se direktno obrate kanadskim parlamentarcima preko elektronske pošte to mogu da učine preko portala “Istorijski projekat Srebrenica” – objašnjava Karaganović. – Na ovom sajtu naći će sve elektronske adrese aktuelnih kanadskih zvaničnika.

Autor: D. VUJIČIĆ

Izvor: VEČERNJE NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​