fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Srbija popisuje imovinu u Hrvatskoj vrednu 1,8 milijardi evra

Jovan Vorkapić (Foto Tanjug)
Jovan Vorkapić (Foto Tanjug)

Beograd pravi registar imovine srpskih firmi, a do sada su one uglavnom neuspešno same pokušavale da povrate nekretnine koje poseduju u Hrvatskoj

Autor: Jelena Cerovina

Republička direkcija za imovinu pozvala je preduzeća i javne ustanove koji su imali nepokretnu imovinu na teritoriji bivših jugoslovenskih republika da dostave podatke i dokumentaciju, kako bi se formirao jedinstven registar. Poziv se, kako je objasnio direktor Republičke direkcije Jovan Vorkapić, odnosi na sva pravna lica, preduzeća i ustanove koje su imale odmarališta, lokale. Procenjuje se da je vrednost imovine preduzeća iz Srbije u Hrvatskoj oko 1,8 milijardi evra. „Pitanje imovine se rešava između tih preduzeća i država sukcesora, najčešće je to država Hrvatska. Cilj je da se napravi registar kako bismo mi kao država mogli da zauzmemo stav kako da im pomognemo”, objasnio je Vorkapić, prenosi Tanjug.

Poslednjih decenija sudovi u Hrvatskoj odbijali su tužbene zahteve preduzeća iz Srbije pozivajući se na to da su preuranjeni i da je potrebno zaključiti bilateralni sporazum kojim bi se razradio Aneks G. „Upućuju ih na korišćenje svih pravnih lekova, pa sve do Strazbura.

To su skupi procesi i to je način da se firme obeshrabre u ostvarivanju svojih prava”, naglasio je Vorkapić. Istovremeno, Ustavni sud Srbije zauzeo je stav da se Aneks G direktno primenjuje, što znači da se hrvatskim firmama vraća imovina u Srbiji. Tako su brojni lokali, ali i druge nepokretnosti već vraćeni Borovu, Jugoplastici…

„Pravo privatne svojine je neotuđivo pravo i to je stav našeg Ustavnog suda. U Hrvatskoj je preko noći donet zakon kojim je sva imovina prepisana na Hrvatsku”, naglasio je Vorkapić. Tako je nedavno Privredni sud u Beogradu u roku od mesec dana doneo dve presude kojima je priznao hrvatskim firmama pravo da naplate sudske troškove od srpskih firmi koje su izgubile sporove u Zagrebu u kojima su potraživale svoju imovinu u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Prema pisanju „Novosti”, sud je naložio da se sa računa Jugobanke u stečaju po tom osnovu skine 3.215 evra, a sa računa „Mladost turista” 150.000 evra. Ova firma se žalila drugostepenom Privrednom apelacionom sudu.

Srpska preduzeća koja imaju imovinu u Hrvatskoj su pokušavala da povrate ono što im pripada, žaleći se sudovima u Hrvatskoj, a zatim i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Zastupnici srpskih preduzeća pozivali su se na Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji, koji su države sukcesori bivše SFRJ potpisali 2004. godine, po kome imovinska prava moraju biti vraćena na stanje od 31. decembra 1990, kada su srpske firme bile vlasnici velikog broja kvadrata poslovnog prostora, hotela i odmarališta širom Hrvatske. Zagreb, međutim, tvrdi da ovaj Aneks G ne može da se primenjuje bez međudržavnog sporazuma sa Srbijom. I pri tome punih 14 godina na sve načine izbegava da ga potpiše.

I sud u Strazburu se po tužbi „Mladost turista” pozivao na Bečki sporazum, koristeći se istom argumentacijom kao i hrvatski sudovi. U presudi piše da je „Stalna zajednička komisija, uspostavljena u skladu sa Sporazumom o sukcesiji, preporučila zainteresovanim državama sledbenicama da zaključe bilateralne sporazume u svrhu efikasnog sprovođenja Aneksa G tog sporazuma”, kao i da „Hrvatska još uvek nije zaključila nikakve bilateralne sporazume, niti je usvojila bilo koje zakonodavstvo za implementaciju istog kako bi se stavio na snagu Aneks G Sporazuma o sukcesiji”.

A Hrvatska je izmenom zakonskih propisa dodatno predupredila mogućnost da srpske firme povrate svoju imovinu. U hrvatskom Saboru proletos je donet Zakon o upravljanju državnom imovinom, kojim je omogućeno da vlasništvo srpskih firmi bude dato u višedecenijski zakup. Formalno, ono nije oduzeto, jer to ne bi bilo moguće, ali je pravnim vratolomijama to praktično urađeno. Kako stoji u zakonu, vlada je „do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ovlašćena dati u višegodišnji zakup nekretnine u zemljišnoknjižnom vlasništvu” nad kojima je još 1991. zabranila raspolaganje firmama iz bivših jugoslovenskih republika. Među onima kojima je velika imovina zarobljena su: NIS, Geneks, Jugobanka, Prvi maj, Zastava, Invest banka, Tigar, Putnik, Centrotekstil, EI Niš, Vino Župa…

Izvor: POLITIKA

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: