arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Srbi treba od Jermena da uče o kulturi sjećanja

Aleksandar Čotrić

Aleksandar Čotrić

Poslanik u Skupštini Srbije Aleksandar Čotrić istakao je da način na koji Jermeni čuvaju uspomenu na svoje stradale sunarodnike i obraćaju se drugima da priznaju tu činjenicu može da bude veoma poučan za Srbe i Srbiju.

„Mi smo sami krivi što se za stradanje srpskog naroda ne zna u svetu. Često poverujem da se o tome ne zna ili ne želi da zna ni u samoj Srbiji“, rekao je Čotrić, koji je i predsjednik Kluba srpsko-jermenskog prijateljstva.

On je podsjetio da u Skupštini Srbije nije donesena deklaracija o osudi genocida nad srpskim narodom u Prvom i Drugom svjetskom ratu, niti je takav dokument podnesen Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, niti nekoj drugoj međunarodnoj organizaciji.

„Srpske žrtve iz dva svetska rata u proteklom stoleću nisu popisane. Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu uspostavljen je tek 2011. godine i obeležava se veoma skromno. Ni danas u Beogradu nema memorijalnog centra poput izraelskog Jad Vašema ili jermenskog Cicernakaberda, podignutog našim ubijenim sunarodnicima“, rekao je Čotrić za „Politiku“.

On je napomenuo da u Beogradu niko od nadležnih nikada nije podigao spomenik ubijenim na teritoriji „nakazne Nezavisne države Hrvatske (NDH)“, te da nema ulice, niti trga koja je nazvana po žrtvama Jasenovca.

Navodeći da osim filma Lordana Zafranovića „Krv i pepeo Jasenovca“, o ovom logoru nije snimljen ni jedan dokumentarni, ni igrani film, Čotrić je zaključio da je sve to uslovilo da istina o tri miliona ubijenih Srba „ostane pod zemljom“.

„Zločin nad Jermenima u svetu priznaju ili ne priznaju kao genocid, a mi sopstveno stradanje, nažalost, krijemo i od sebe samih“, rekao je Čotrić.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

srbija razumije jermene, jer su i srbi bili  – Jadovno 1941.

Srbijo, nemoj da ćutiš – Jadovno 1941.

jermenski i srpski narod dijele istoriju velikih stradanja

NAJNOVIJE VIJESTI

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​