SRBI DO SADA KAŽNjENI SA 1 142 GODINE ZATVORA ?!

18. JULA /SRNA/ – Do kraja maja ove godine Srbi su u Sudu BiH za ratne zločine pravosnažno kažnjeni sa 980 godina i šest mjeseci zatvora – u istom periodu kažnjeno je 14 Hrvata na 164 godine i šest mjeseci, dok je 15 Bošnjaka osuđeno na 162 godine zatvora – podaci su Centra za istraživanje ratnih zločina iz Republike Srpske.Ako se ovim podacima dodaju i prvostepene presude Suda BiH, onda je 71 Srbin do sada u Sudu BiH dobio 1 142 godine i devet mjeseci zatvora!
Za razliku od Srba, u ukupne kazne Hrvata ušle su i pravosnažne i nepravosnažne odluke, a tako je i kod Bošnjaka.

Iz ovih statističkih podataka lako je izračunati da su Bošnjaci dobili sedam puta manje zatvora nego Srbi (razlika je i nešto veća), a za krivično djelo ratnog zločina skoro pet puta ih je manje u zatvorima.

Do sličnih zaključaka došli bi i ako analiziramo ukupan broj lica koja su optužena pred Tužilaštvom BiH za krivično djelo ratnog zločina.

Prema podacima Centra za istraživanje ratnih zločina iz Republike Srpske, Tužilaštvo BiH do 23. maja ove godine podiglo je optužnice protiv 142 Srbina, 35 Hrvata i 60 Bošnjaka. Potvrđene su optužnice protiv 37 Srba,39 Bošnjaka i 16 Hrvata.

Ovako neobjektivno procesuiranje ratnih zločina u BiH već godinama je „kost u grlu“ stanovnicima Republike Srpske i njenim političkim predstavnicima. Kada su početkom prošle godine zaprijetili referendumom o ukidanju Suda i Tužilaštva, koji su uzgred rečeno nelegalne pravosudne institucije, umješla se EU i počeo je strukturalni dijalog o reformi pravosuđa.

Hoće li ova druga reforma pravosuđa za posljednjih desetak godina obezbjediti objektivno i nezavisno pravosuđe još niko pouzdano ne zna. Mnogi analitičari vjeruju da se to ne može obezbjediti milionima evra koje za pravosuđe BiH izdvaja Unija, ako nema političke volje da se sudije i tužioci konačno ostave na miru da rade svoj posao.

Tužilaštva na svim nivoima u BiH, prema najnovijim podacima, imaju u radu 1 320 predmeta za krivično djelo ratnog zločina. Gotovo još toliko ili tačnije 1 203 predmeta ratnog zločina još nije ni otvoreno!?

Kako će se i kada riješiti svi ovi slučajevi kada se pred sudovima trenutno nalazi tek 117 predmeta, niko pouzdano ne zna.
Ni poslije tri sastanka učesnika strukturalnog dijaloga i nekih pozitivnih pomaka koji su se u međuvremenu dogodili u pravosuđu u BiH, predstavnici Republike Srpske nisu ni približno zadovoljni sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina.

A i kako bi kada su Tužilaštvo i Sud BiH do sada istraživali i sudili uglavnom Srbima, kao da zločina na drugoj strani nije ni bilo. A predmeti za zločine nad više od tri hiljade Srba u Podrinju, za Dobrovoljačku ulicu, Tuzlansku kolonu, za logor Silos, za zločine jedinica pod komadom Atifa Dudakovića i brojna druga stratišta širom BiH već godinama stoje u nečijim ladicama u Tužilaštvu BiH.

„Od šest ciljeva predviđenih Strategijom za procesuiranje ratnih zločina do sada je ispunjen samo jedan – formirana je baza podataka. Nešto se radilo na prenošenju manje složenih predmeta sa tužilaštva i Suda BiH na pravosuđe entiteta i Brčko distrikta, ali još nije počelo procesuiranje ni jednog od tih slučajeva“ – rekao je za Srnu direktor centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović.

Već sada je jasno da će to ići sporo i teško jer u većini okružnih i kantonalnih tužilaštava i sudova nemaju ni minimalne uslove za procesuiranje takvih krivičnih djela.

Od 2009. do februara 2012. Tužilaštvo Bih dostavilo je Sudu BiH 241 prijedlog za prenošenje predmeta ratnog zločina entitetskom pravosuđu i pravosuđu Brčko distrikta. Zaključno sa 31.majem ove godine, Sud BiH odobrio je prenošenje 178 predmeta, a 67 predmeta nije dobilo „zeleno svjetlo“ i ostali su u nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH.

„Bez obzira što je proces prenošenja manje složenih predmeta ratnih zločina sa tužilaštva BiH na entitetska i kantonalna tužilaštva u završnoj fazi, mislim da se neće bitnije poboljšati sadašnje stanje u procesuiranju ratnih zločina.

To se pogotovo neće desiti ako Tužilaštvo BiH nastavi sa praksom odabira predmeta, tako da predmeti u kojim su žrtve pripadnici srpskog naroda i dalje stoje u nečijim ladicama u tom tužilaštvu“ – napominje Velimirović.

Sada je u Federaciji BiH situacija takva da su, po mjesnoj nadležnosti, predmeti za zločine nad Srbima uglavnom u nadležnosti kantonalnog pravosuđa, što stvara opasnost od političkog uticaja na pravosuđe u kantonima kako bi se odugovlačilo procesuiranje i počinioci ostali nekažnjeni.

Zbog toga predstavnici Srpske u strukturalnom dijalogu smatraju da je dosadašnja praksa u procesuiranju ratnih zločina u BiH neodrživa, jer se na osnovu toga stiče iskrivljena slika o karakteru minulog rata.

A to, čini se, i jeste cilj sarajevskih političara.

Piše: Vukan DUBOČANIN BANjALUKA,

Izvor: