arrow up

Podijelite vijest:

Španski list sažaljeva naciste koji su branili Berlin

Španski list ABC objavio je članak u kome novinar Manuel Viljatoro sažaljeva vojnike Vermahta koji su se borili u bici za Berlin.

© Sputnik / Evgeniй Haldeй
© Sputnik / Evgeniй Haldeй

Prema rečima Viljatorea, na početku bitke za osvajanje glavnog grada Trećeg rajha na strani Firera je bilo oko 800 hiljada vojnika. On je naveo da su većinu vojske činila siromašna deca, koju su namamili u „hitlerjugend“ pomoću lažnih obećanja slave i imperijalne budućnosti Nemačke.

„Ti mali vojnici marširali su zajedno sa hiljadama staraca, koje je obučila vojska preživelih jedinica“, piše Viljatoro.

On takođe kritikuje sovjetsku taktiku ratovanja.

„Poznata naredba № 227 ili ’Ni korak natrag!‘ dokazuje da je Staljin zbog svojih ciljeva bez oklevanja slao u smrt hiljade vojnika“, smatra novinar.

Podsetimo, sredinom februara je u istom listu objavljen članak o „herojskoj“ borbi Plave divizije, koja je ratovala protiv SSSR-a u sastavu Vermahta i koja je učestvovala u opsadi Lenjingrada.

Tada je autor članka vojnike jedinice nazvao „neustrašivim i hrabrim borcima, koji su prkosili smrti i hrabro podnosili oskudicu, dostojno se borili protiv Crvene armije u najtežim uslovima“. List navodi da se španska divizija posebno istakla 1943. godine tokom borbi kod Volhova, kada su njene jedinice učestvovale u „opsadi Lenjingrada“.

Opsada Lenjingrada počela je 8. septembra 1941. i trajala je skoro 900 dana. „Putem života“, koji je vodio preko zaleđenog jezera Ladoga, dostavljana je hrana. Tokom godina opsade, prema različitim izvorima, umrlo je između 400.000 i 1.500.000 ljudi.

Izvor: SPUTNIK

 

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​