arrow up

Podijelite vijest:

Služen pomen srpskim žrtvama ustaških zločina

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine u Srebrenici i sljedećeg dana na Zalazju.

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojica 1943. godine u Srebrenici i sljedećeg dana na Zalazju.
Srebrenica – parastos Foto: SRNA

Okupljeni su prislužili svijeće za pokoj duša nastradalih i položeno je cvijeće kod spomen-ploče koja je postavljena 2015. godine, čime je obilježeno sjećanje na 74 godine od pokolja srpskog stanovništva u Srebrenici i selu Zalazje.

Cvijeće su položile delegacije Crvenog krsta Republike Srpske, Boračke organizacije, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, kao i delegacija Srba članova opštinskog rukovodstva Srebrenice.

Svirepi zločin počinili su pripadnici 29. bojne natporučnika Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini, kada su, počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i okoline, ubili 2.262 srpska civila, među kojima 430 djece.

Tačan broj nastradalih i sahranjenih u ovoj kosturnici nije nikada utvrđen.

Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović, koji je služio parastos, rekao je da su u ovoj kosturnici dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, dodavši da to nije nikakva partizanska spomen-kosturnica, kako je socijalistički režim lažno decenijama predstavljao.

“Ovdje su dijelovi sakupljenih kostura nedužnih srpskih civila, koji su ubijeni u svojim kućama samo zato što su bili Srbi, iako nisu predstavljali nikakvu opasnost nikome. Oni nisu nikoga ugrožavali niti pružali nekakav otpor, a partizanska obilježja koja su bila na ovoj spomen-kosturnici su prikazivala njihovu, navodnu, ideološku opredijeljenost, što nije bilo tačno”, istakao je Mlađenović.

On kaže da se tim obilježjima željela istaći navodna ideološka opredijeljenost ubijenih, kao pripadnika pokreta nekakvog otpora, što je predstavljalo opasnost za ustašku državu i da su zato ubijeni, te naglašava da je to obična izmišljotina i prikrivanje istine, odnosno umanjivanje težine počinjenog zločina.

“Ovdje su kosti srebreničkih Srba koje su ustaše svirepo ubile zbog njihove nacionalne i vjerske pripadnosti”, rekao je Mlađenović.

Predsjednik organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila ove opštine Branislav Vasiljević, koji je prisustvovao današnjem parastosu, najavio je da će sutra potomci i srodnici ubijenih Srba iz Zalazja okaditi spomen-kosturnicu i prislužiti svijeće za pokoj duša srpskih žrtava iz tog sela, koje su ustaše ubile na treći dan Trojica 1943. godine.

Vasiljević kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civila, koji su žrtve genocida NDH u Drugom svjetskom ratu nad Srbima u Podrinju i da se slično desilo i 1992. godine, te da za zločine niko nije odgovarao.

“Prije nekoliko godina počelo je obilježavanje sjećanja na veliko srpsko stradanje na Trojčindan 1943. godine u Srebrenici i na taj način se prisjećamo i hrišćanski odajemo počast nevinim srpskim žrtvama služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih”, rekao je Vasiljević.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Sedamdeset godina od zločina u Zalazju kod Srebrenice …

Služen parastos srpskim žrtvama ustaških zločina u …

Jedini genocid u BiH počinile ustaše nad Srbima | Jadovno …

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​