Služen pomen srpskim žrtvama iz Čemerna

Članovi porodica 32 srpska civila koje su pripadnici muslimanskih formacija prije 25 godina ubili u selu Čemerno, opština Ilijaš, danas su u znak sjećanja na nastradale položili cvijeće i prislužili svijeće na Spomen-obilježju u tom selu.

Nevinim srpskim žrtvama parastos je služio paroh ilijaški jerej Božidar Tanović.

Zločin na ovom mjestu, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja, ali za to još niko nije odgovarao, a neki od zločinaca umrli su prirodnom smrću.

Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno rano ujutro 10. juna 1992. godine.

Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo su sravnili sa zemljom.

Tokom napada na selo ubijeni su skoro svi njegovi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u tom mjestu sve unište. Stanovnici koji nisu ubijeni na kućnom pragu ili su u napadu ranjeni, odvedeni su u zloglasne logore za Srbe.

Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno sve što se moglo odnijeti, a selo je ostalo razoreno i spaljeno.

Žrtve napada muslimanskih snaga na Čemerno su Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Rajko Bunjevac, Novko Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Jadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, Miroslav Janković, Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović, Ljubiša Lazendić.

U napadu muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja ubijeni su i Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Janja Trifković i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.

Veliborka Trifković u vrijeme napada bila je u šestom mjesecu trudnoće, a tada su joj ubili muža Miroslava, dok su ona, njena majka, dvije sestre i nekoliko komšija preživjeli tako što su se sakrili u obližnjoj pećini, jer im je kuća bila posljednja u selu iz pravca napada.

„Napad je počeo ujutro u 5,20 časova, a kada su u pomoć stigli srpski vojnici već je bilo kasno, jer su svi koji su ostali u selu bili pobijeni. Mještanima su vađene oči, čupani nokti, a žene su silovane. Svi su uhvaćeni na spavanju“, prisjeća se Trifkovićeva.

Trifkovićeva je naglasila da nekoliko vojno sposobnih nije uspjelo da odbrani selo od nekoliko stotina dobro naoružanih muslimana.

„Uglavnom su to bile komšije iz Breze, Visokog, Mahmutovića Rijeke, Korita… Neki od od njih su ranije jeli i pili kod mog oca“, kaže Trifkovićeva i napomnje da još niko nije odgovarao, iako se zna ko je počinio ovaj monstruozan zločin.

Radoje Lazendić, kome je u napadu ubijen dvadesetjednogodišnji sin Ljubiša, priča da su mještane prvo ranjavali, odnosno onesposobili da ne mogu pobjeći, a onda ih zvjerski mučili usmrtivši ih klanjem, razbijanjem lobanje…

Godišnjicu stradanja nevinih srpskih žrtava organizovala je Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo.

Predsjednik Organizacije Mirjana Cabo rekla je da se ova organizacija, koja je zainteresovana za svaki zločin nad srpskim narodom, ima informaciju da Tužilaštvo BiH intenzivnije radi na ovom predmetu, te da je pri kraju formiranje optužnice i da bi počinioci trebalo da budu procesuirani.

„Podržavamo rad Tužilaštva BiH i tužioca koji radi na ovom predmetu“, rekla je Cabo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka osumnjičenih za ove zločine.

Dodatni zločin počinile su nakon rata u BiH lokalne vlasti u Ilijašu koje su naredile da se sa Spomen-obilježja na masovnoj grobnici u Čemernom riječi „ratni zločin“ prekriju pločicom na kojoj piše „zbivanja“, misleći valjda da će na taj način sakriti nečovještvo koje su počinili njihovi sunarodnici i sugrađani.

Čemerno je danas potpuno pusto selo u kome nema nijednog Srbina povratnika. Većina preživjelih i potomci ubijenih sada žive u Bijeljini, Brčkom, Istočnom Sarajevu i drugim mjestima u Srpskoj.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Čemerno – tužni dio niza stratišta cijelih srpskih porodica …

POMEN ZA 32 SRPSKE ŽRTVE NA ČEMERNU | Jadovno 1941.

Služen parastos za 32 srpska civila | Jadovno 1941.