Služen pomen srpskim žrtvama iz Čemerna

U selu Čemerno u opštini Ilijaš danas je obilježeno 26 godina od zločina nad 32 srpska vojnika i civila koje su počinili pripadnici muslimanskih formacija.

Tim povodom kod spomen-obilježja u Čemernu paroh ilijaški jerej Božidar Tanović služio je parastos nastradalim, a potom su članovi porodica stradalih, izaslanik predsjednika Republike Srpske, predstavnici organizacijama porodica zarobljenih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, Zvornik i Bijeljina, Udruženja ratnih vojnih invalida iz Zvornika položili cvijeće i prislužili svijeće.

Zločin u selu Čemerno, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja, ali za to još niko nije odgovarao.

Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno rano ujutro 10. juna 1992. godine.

Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo su sravnili sa zemljom.

Tokom napada na selo ubijeni su skoro svi njegovi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u tom mjestu sve unište. Stanovnici koji nisu ubijeni na kućnom pragu ili su u napadu ranjeni, odvedeni su u zloglasne logore za Srbe.

Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno sve što se moglo odnijeti, a selo je ostalo razoreno i spaljeno.

Žrtve napada muslimanskih snaga na Čemerno su Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Rajko Bunjevac, Novko Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Jadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, Miroslav Janković, Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović, Ljubiša Lazendić.

U napadu muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja ubijeni su i Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Janja Trifković i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 8. marta 2007. godine podnijelo dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka osumnjičenih za ove zločine.

Potpredsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Nevena Šiljegović rekla je Srni da je Čemerno 26 godina poslije krvavog pira pusto i bez ijednog povratnika.

Ona naglašava da za zločin u Čemernu niko nije odgovarao, te da je osumnjičeno 12 lica kojima će 14. juna biti održano prvo ročište pred Sudom BiH.

Šiljegovićeva ističe da bi kažnjavanje zločinaca, nakon godina čekanja istine i pravde, bilo velika satisfakcija za porodice i preživjele.

„Očekujemo od svih u ovom predmetu da će dati maksimalan doprinos da se ovaj zločin osudi“, rekla je Šiljegovićeva i dodala da se nadaju da bi se ubrzo sa spomenika mogla skinuti pločica sa natpisom „žrtve ratnog zbivanja“ i ostaviti natpis „kao žrtve ratnog zločina“.

Ona je podsjetila da je Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Nevena uz pomoć donatora Budimira Trifkovića podigla spomen-obilježje u Čemernom 23. septembra 2007. godine i od tada se svake godine obilježava dan stradanja Srba u ovom mjestu.

Obilježavanje 26 godina od zločina organizovala je Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo u saradnji sa organizacijama porodica zarobljenih boraca i nestalih civila Zvornik i Bijeljina, gdje živi veliki broj porodica žrtava i preživjelih zločina na Čemernu, i Udruženjem ratnih vojnih invalida iz Zvornika.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Bradina, Ledići i Čemerno čekaju pravdu | Jadovno 1941.

Potvrđena optužnica za zločine u Čemernu | Jadovno 1941.

Obilježeno 26 godina od stradanja srpskih civila u Ledićima