arrow up

Podijelite vijest:

Služen parastos za poginule u Potpeći, Smolući i Tinji

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom služio je danas na bijeljinskom groblju Pučile parastos za 75 mještana Smoluće, Potpeći i Tinje koji su poginuli 1992. godine, braneći svoja opkoljena sela, ali i za sve srpske borce koji su stradali u odbrambeno-oradžbinskom ratu.

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom služio je danas na bijeljinskom groblju Pučile parastos za 75 mještana Smoluće, Potpeći i Tinje koji su poginuli 1992. godine braneći svoja opkoljena sela, ali i za sve srpske borce koji su stradali u odbrambeno-oradžbinskom ratu
Bijeljina – parastos Foto: SRNA

Više od 7.000 stanovnika ovih mjesta je u najtežim uslovima, bez vode, hrane, lijekova, tri mjeseca odolijevalo napadima muslimanskih snaga i branilo se od brojnijeg neprijatelja. U toj odbrani 75 ih je poginulo, a 250 ranjeno.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je da dešavanja u Smolući potvrđuju da je muslimansko rukovodstvo tokom rata namjeravalo da protjera srpski narod sa svih prostora.

“Uglavnom su Srbi osuđivani za progone, ali, eto, baš je je posljednji popis stanovništva pokazao da je etnička slika BiH znatno drugačija nego 1991. godine jer je veliki broj Srba stradao. Muslimanska strana nije htjela da prihvati mirno rješenje, dok je srpska strana prihvatala sve, osim da na cijeloj teritoriji BiH bude 100 odsto muslimansko stanovništvo”, rekao je Savčić, koji je i general Vojske Republike Srpske.

Ratni načelnik Štaba Istočno-bosanskog korpusa Budimir Gavrić istakao je da je akcija deblokade Smoluće bila najhumanija bitka koju je vodio Istočno-bosanski korpus Vojske Republike Srpske /VRS/.

“Naši vojnici pokazali su izuzetno junaštvo. Garda `Panteri`, Prva ozrenska brigada i još nekoliko jedinica učestvovali su u ovom poduhvatu. Dejstva su trajala tri dana. Prvi dan je bio neuspješan, nakon toga je izvršeno pregrupisavanje snaga, a onda je uslijedilo izvlačenje ljudstva i pretežno su izvučeni u Semberiju, Posavinu i Zvornik”, rekao je Gavrić.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić istakao je da je želja svih da se ovakvi događaji nikada ne ponove. “Moramo naći način da živimo na ovom prostoru u miru i slozi, tako da niko nikoga ne ugrožava”, istakao je Mićić.

Predsjednik Udruženja građana “Smoluća” Mirko Trifković kaže da je ovo dan tuge, ali i pobjede mještana ovih sela jer su, nakon višemjesečnog iscrpljivanja u okruženju neprijatelja, ipak, uspjeli da se domognu slobode.

“Bila je ovo jedna od najhumanijih bitaka VRS u odbrambeno-otadžbinskom ratu. U bici za deblokadu Smoluće poginulo je 18 pripadnika VRS. Danas stanovnici Smoluće, Potpeći i Tinje žive ovdje u Semberiji, širom Republike Srpske, ali i u inostranstvu”, naveo je Trifković.

Predsjednik Boračke organizacije Bijeljina Miodrag Stevanović rekao je da su mještani Smoluće, Potpeći i Tinje dali velike žrtve u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

“Branili su svoje selo puna tri mjeseca, a za to vrijeme napadao ih je višestruko brojniji neprijatelj. Uz pomoć pripadnika Garde `Panteri` i VRS, Smoluća je deblokirana 30. avgusta 1992. godine, kada se stanovništvo izvuklo iz obruča prema Semberiji”, rekao je Stevanović.

Ratni komandant Garde “Panteri” Ljubiša Lazić podsjetio je da je vojno i političko rukovodstvo Republike Srpske sredinom avgusta 1992. godine izdalo naredbu za deblokadu Smoluće.

“U Smolući je bilo od 7.000 do 8.000 slabo naoružanih stanovnika, sa nedovoljno municije i hrane. Iz Bijeljine je krenulo 550 vojnika i policajaca. U borbama koje su trajale 15 dana imali smo četvoricu poginulih i 16 ranjenih boraca, a zadatak je uspješno obavljen”, istakao je Lazić.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

OSLOBAĐANJE SMOLUĆE, POTPEĆI I TINJE – NAJHUMANIJA …

OPERACIJA KORIDOR – Bitka za put života, I deo | Jadovno …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​