arrow up

Podijelite vijest:

Slava sabornog hrama Svetog Nikolaja u Karlovcu

Slava sabornog hrama Svetog Nikolaja u Karlovcu

„Istina stvari objavi te stadu tvome kao pravilo vere, obrazac krotosti i učitelja uzdržanja. Zbog toga si smirenjem stekao visoke počasti, siromaštvom bogatstva: Oče prvosvešteniče Nikolaje, moli Hrista Boga, da spase duše naše.“

Veliki revnitelj za Istinu Božiju, za nepovređenu veru u Gospoda našega Isusa Hrista, postao je Sveti otac Nikolaj ideal za čitav svet, kroz sve vekove, i kod svih hrišćanskih naroda, dok hramovi podignuti u njegovu čast nemaju broja.

Na dan kada Sveta Crkva molitveno proslavlja svetog Nikolaja Mirlikijskog, širom hrišćanskog sveta se na najsvečaniji način proslavlja ovaj divni ugodnik Božiji, a tako je bilo i u mnogim hramovima širom sveštene Episkopije gornjokarlovačke.

Blagodaću Božijom i molitvenim zastupništvom Svetoga Nikolaja, jednako svečano je bilo i u gradu Karlovcu, gde je u prisustvu velikog broja vernog naroda iz Karlovca i okolnih sela proslavljena slava sabornog hrama.

Tim povodom, sveštenim evharistijskim sabranjem načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački G. Gerasim, uz sasluživanje protojereja-stavrofora Slaviše Simakovića i jereja Saše Umićevića.

Nakon pročitanog Jevanđelja, Episkop Gerasim se obratio vernome narodu uputivši poučno slovo na temu jevanđelske priče kao i značaja proslavljanja imena Svetog ugodnika Božijeg oca Nikolaja.

Učestvovanjem u Čaši Spasenja, veliki broj sabranih postadoše pričasnici Pesvetog Tela i Krvi Hristove.

Pošto je prelomio slavske kolače koje vernici prinesoše u slavu Božiju i čast Svetog oca Nikolaja, Episkop Gerasim se još jednom obratio prisutnima i čestitao Krsnu slavu svima koji za svog zaštitnika imaju ovog ravnoangelnog svetitelja, koji pokazavši revnost vrednu divljenja, postade živa slika Жivoga Boga.

Jerej Saša Umićević

Izvor: eparhija-gornjokarlovacka

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​