Školski primjer genocida koji je prošao skoro nekažnjen

Direktor Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac izjavio je Srni povodom 23 godine od ubistva 88 Srba u akciji hrvatske vojske „Medački džep“ da je ta akcija školski primjer genocida i da činjenica da je mali broj počinilaca procesuiran i osuđen predstavlja veliku sramotu za UN, Haški tribunal i hrvatsko pravosuđe.

On je podsjetio da je definicija „spržena zemlja“ u pravnu terminologiju ušla nakon što je komandant Unprofora Žan Kot upotrijebio taj termin, opisujući stanje koje je zatekao u srpskim selima nakon te hrvatske akcije od 9. septembra 1993. godine.

„Kot je tada napisao – Nisam zatekao znakove života, ni ljudi, ni životinja. U nekoliko sela kroz koja smo danas prošli razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno“, podsjetio je Štrbac i konstatovao da ako nešto po Konvenciji UN predstavlja genocid onda je to operacija „Medački džep“.

Upravo stoga, kaže Štrbac, činjenica da je Haški tribunal, nakon podizanje optužnice protiv četiri hrvatska generala, taj predmet ustupio hrvatskom pravosuđu baca strašnu ljagu na taj sud.

„Imali smo sud UN, pred njima je bio izvještaj njihovog komandanta, podigli su optužnicu, a onda predmet vratili hrvatskom pravosuđu i veliko stradanje i masovno ubistvo Srba pretvorili u farsu“, rekao je Štrbac.

On je podsjetio da je prvooptuženi hrvatski general Mirko Norac kasnije pravosnažno osuđen na šest godina zatvora i da je za „Medački džep“ od Hrvata nižeg ranga osuđen samo Velibor Šolaja i to na najblažu kaznu od pet godina zatvora.

„Optužen je jer je, kako je navedeno, nepoznatu ženu, koju su gardisti izvukli iz kuće ubio, pucajući na nju zajedno sa svojim saborcem Josipom Mršićem“, naveo je Štrbac.

On je napomenuo da je među procesuiranim i Josip Krmpotić, ali da je taj postupak u fazi istrage.

„Oni namjerno odugovlače procese i minimiziraju taj zločin. Zato vidite u optužnici Šolaji formulaciju `nepoznata žena`. Tamo niko nije bio nepoznat, svih 88 ubijenih imaju imena i prezimena i bili su Srbi“, istakao je Štrbac.

On je ukazao da je 1991. godine na prostoru naselja Divoselo, Čitluk i Počitelj živjelo 780 žitelja, skoro svi srpske nacionalnosti, dok u Čitluku danas živi samo jedan srpski bračni par, u Počitelju troje staraca, dok je Divoselo – „selo duhova“.

Operacija „Medački džep“, poznata kao „Krvavi septembar u Lici“, bio je treći napad snaga Hrvatske na snage Republike Srpske Krajine /RSK/ od kada je područje RSK stavljeno pod zaštitu Unprofora.

Napad je počeo 9. septembra 1993. godine iznenadnim upadom hrvatskih vojnika u srpska naselja Divoselo, Čitluk i Počitelj.

Tom prilikom ubijeno je 88 lica srpske nacionalnosti, od kojih 36 civila.

Među ubijenima je i 17 žena, 26 lica starijih od 60 godina, dok se za tijelima 14 ubijenih još traga.

U akciji nije bilo ranjenika, ubijene su sve životinje i spaljena srpska imovina.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Navršava se 23. godine od masakra u Medačkom džepu

Čedomir Antić: Dužni smo da pamtimo Srpsku Krajinu

Podsećanja: Lekar hrvatske vojske potvrdio – u Medačkom Džepu civili nemilosrdno likvidirani

Sud nije video masakr u Lici