arrow up

Podijelite vijest:

Sjećanje na 90 žena, djece i staraca koje su ustaše žive spalile

U Gornjem Osovu kraj Rogatice kao da se i danas čuje plač, vrisak djece i miris paljevine iako je prošlo 76 godina od stravičnog zločina, koji su počinili pripadnici ustaške Crne legije pod komandom Jure Francetića. Dvadesetsedmog aprila 1942. godine u jednom danu su žive zapalili i umorili, u Ristanovića štali, 90 žena, djece i staraca.

„Od 90 umorenih priča se da je bilo 50 djece. Moja sestra je imala 10 godina. Brat Radoje imao je pet godina, a brat Momčilo tri godine,“ kaže Milovan Bojat, potomak stradalih žrtava.

„Ovo je sveto mjesto, mjesto hodočašća gdje treba omladina da dolazi, da razumije šta znači kakav je to zločin, samo što su bili druge vjere, druge nacije,“ rekoa je Vlade Lošić, potomak stradalih žrtava.

O stravičnom zločinu u Osovu ćutalo se sve do osamdesetih godina. Prvi je progovorio književnik Momir Krsmanović u romanu “Teče krvava Drina”. Potomci žrtava iz Osova i susjednih sela, takođe su digli glas, jer nisu više htjeli da ćute, o ovom i drugim zločinima, koji su skrivani decenijama.

„Tek od tih osamdesetih godina krenulo se da se ovo malo obnovi, da se okupljamo i da svake godine malo prikladnije obilježavamo. Mi nismo mogli ovđe prići, nije bilo puta. Spomen obilježje su ti mještani, rodbina, napravili, i nadam se da ćemo u narednom periodu malo drugačije i bolje obilježiti,“ rekao je Milorad Jagodić, načelnik opštine Rogatica .

„Ovo se nigdje i ništa nije vidjelo. Bilo je zaraslo u trnje. Mi smo se odlučili da ovdje napravimo ovaj jedan mali skromni spomenik, da ostane zabilježeno generacijma i koje ostaju iza nas,“ kaže Mitar Koranić, potomak stradalih žrtava.

Spomen obilježje podignuto je prije 15 godina, na ostacima štale Koje Ristanovića. Od tada se svake godine, posljednje subote u aprilu, uz paljenje 90 svijeća zadušnica, sjećaju svojih najbližih i na njihovo mučeničko stradanje. I danas su poručili da ne smijemo dozvoliti da se tako nešto ponovi.

Izvor: ATV

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​