Siniša Ljubojević: Srbi su pred nestankom u Hrvatskoj

Srbi u Hrvatskoj i nakon 20 godina imaju iste probleme, a nakon ulaska u EU stvari su se počele vraćati i unazad, rekao je u intervjuu za „Nezavisne“ Siniša Ljubojević, glavni sekretar Demokratskog saveza Srba u Hrvatskoj.

„Mi imamo iste probleme i u vezi s obnovom kuća, uvjetima obnove kuća, povratak je otežan, neriješeno je pitanje konvalidacije radnog staža, itd. Ljudi se boje povratka“, kaže on.

Intervju vodio: Dejan Šajinović

NN: Kako izgleda političko predstavljanje Srba u Hrvatskoj danas?

LjUBOJEVIĆ: U Hrvatskoj su trenutno aktivne dvije stranke sa srpskim predznakom – SDSS i DSS. Nije tajna da smo kolege i ja bili članovi SDSS-a, i hajmo reći da smo zbog jedne možda plahe i neučinkovite politike izišli iz te stranke nakon 12 godina jer smo viđeli da će takva politika u Hrvatskoj dovesti do većeg problema pa čak i do političke asimilacije Srba u Hrvatskoj. DSS smo formirali kako bi ime srpske zajednice ostalo u političkom smislu živo i aktivno. Ako doživimo političku asimilaciju, svaka druga će onda biti lakša.

NN: Vi tvrdite da SDSS nije na adekvatan način zastupao srpske interese?

LjUBOJEVIĆ: Ovđe je postalo uvriježeno kazati da manjine uvijek treba da budu uz vlast. Naši predstavnici su pošto-poto svaki put podržavali sve i jednu do sada vladu u Hrvatskoj. I ako vas svaka vlast računa, onda im otvarate veliki prostor za manipuliranje. Bili smo uz sve vlade do sada i jasno se vidi da iz toga nije bilo koristi za srpsku zajednicu. Mi i nakon 20 godina imamo iste probleme i u vezi s obnovom kuća, uvjetima obnove kuća, povratak je otežan, neriješeno je pitanje konvalidacije radnog staža, itd. Ljudi se boje povratka. I oni koji su na neki način suđelovali u srpskim vojnim formacijama opravdano osjećaju strah jer ni do danas nisu riješeni odnosi i potraživanja vezano za ratne zločine između Srbije i Hrvatske. I imate ljude koji nisu na tim popisima da ih se hapsi ili procesuira, iako su nekoliko puta ranije već bili u Hrvatskoj.

NN: Hoćete reći da je SDSS davao bjanko podršku Vladi Hrvatske?

LjUBOJEVIĆ: To tako izgleda. (Milorad) Pupovac i cijeli SDSS su bez ikakvih rasprava u tijelima dali zeleno svjetlo za Poglavlje 23. Bez toga Hrvatska ne bi ušla u EU. Obrazloženje je bilo, eto oni bi ušli i bez nas. Jeste, ali sad imaju naš alibi. A otkad je Hrvatska ušla u EU, sve se počelo vraćati unazad. Svi problemi koje sam spominjao. Ljudi koji obnavljaju kuće u Hrvatskoj moraju dokazati da nemaju ništa od imovine u bivšoj Jugoslaviji, da se nisu snašli, itd. Tu je hrpa stvari koje morate obrazložiti da bi vam se obnovila kuća koju je neko drugi srušio. Tu su hrpe problema koje mi nasljeđujemo iz mandata u mandat. Tako da, ako podržavate svaku vladu, onda to ispada bjanko, da dobijate nekoliko miliona kuna za instituciju Srpskog narodnog vijeća kako bi se održavao taj nekakav virtualni odnos, prikazivala organiziranost srpske zajednice koja ne postoji. Tu su došla ta razmimoilaženja u mišljenjima s njima i desio se rascjep koji je rezultirao formiranjem DSS-a.

NN: Kako kotirate kao stranka? Koliko ste zastupljeni?

LjUBOJEVIĆ: Mi smo u ove dvije i po godine imali lokalne izbore u kojima smo debitirali, imamo 15, 20 odbora, povjerenika, gradskih vijećnika, zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika. Lagano se gradimo, ali sa nekim novim političkim idejama, ideologijom i metodama.

Mi smo otvoreni i transparentni u našim stavovima. Mi vidimo i izravnu opasnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj i da ovakav odnos između SDSS-a i DSS-a nije dobar. Ako mi ne poduzmemo nešto ozbiljno, srpska zajednica u Hrvatskoj je pred određenim statističkim izumiranjem. To treba jako ozbiljno shvatiti na vrijeme, upravo radi strategije koju moramo izgraditi kao zajednica koja na ovim prostorima živi vijekovima.

NN: Upravo sam to htio pitati: bojite li se političkog slabljenja srpske zajednice u Hrvatskoj zbog te političke pođele koja postoji?

LjUBOJEVIĆ: Prema izbornom zakonu koji je na snazi, Srbi u Saboru imaju zagarantirana tri mjesta. Mnogo važnije od toga ko će tu sjediti je percepcija koju ćemo stvoriti. Ako mi ovog trenutka jedinstveno ne nastupimo u strateškim stvarima, biće svakako teže ostvariti ta prava o kojima govorimo. Mi moramo imati konsenzus i političkih stranaka i kulturnih institucija i naše Crkve ako ovđe želimo probuditi Srbe u borbi za opstanak. Da nam se ne dogodi Kosovo, da je jedna kolijevka Srpstva postala albanska.

Ovđe već imamo situaciju da u jednoj velikoj kolijevci, Dalmaciji, a i u Lici, možete Srbe nabrojati u svakom selu na prstima jedne ruke. Ovđe se lagano ostvaruje ona klesina iz NDH, čak i Tuđmana, „trećinu pobiti, trećinu preseliti, trećinu pokrstiti“. Nama se ta završna faza dešava i mi se moramo oduprijeti tome ako hoćemo biti jasni u svojim stavovima, a ne boriti se samo za pozicije.

NN: Čini mi se da je generalno u Hrvatskoj situacija sumorna, da se mnogi žale i iseljavaju iz zemlje. Kako se Vama to čini?

LjUBOJEVIĆ: Objektivno gledajući, u određenim krajevima Hrvatske dešava se određeni gospodarski razvoj, ali ima zapuštenih područja poput Slavonije, Like, Korduna, gđe ima malo investicija i gđe dolazi do ekonomskih migracija. Nas su te migracije pogodile davno prije. Naš narod se u procentima ne iseljava ništa više od Hrvata, ali s obzirom na to da se iseljava reproduktivno stanovništvo, ako nama ode mladi bračni par za Njemačku, mi smo puno izgubili. Mi onda gubimo budućnost. Sve to ima uticaj i na srpsku zajednicu. Kad se to sve uzme zajedno, mi smo u teškoj poziciji za opstanak, i zato je bitno da se svi u tome ujedinimo, da se otvore mogućnosti da se izborimo za naš status, tim više što smo u EU. I ako može jedna poruka, da se oni Srbi koji se izjašnjavaju kao neopredijeljeni, Jugoslaveni ili slično, da se oni probude i da se izjasne. Izjašnjavanje 2021. godine će biti vrlo bitno za naredni desetogodišnji period ustavnih i zakonskih prava Srba u Hrvatskoj.

Izvor: Nezavisne novine