arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Semir Osmanagić spašava pravoslavno groblje

U ovo vreme nespokoja, kada BiH zapljuskuju talasi kako korone, tako i brojnih afera, sve do sarajevskog neshvatljivog „biranja” čija je inostrana pomoć dobrodošla a čija nije (!), jedna lepa vest dolazi kao melem za dušu.

Semir Osmanagić

A ona glasi: da staro i zapušteno pravoslavno groblje, koje se nalazi u sarajevskoj opštini Centar, čiste i doteruju dobri ljudi koji uopšte nisu ortodoksi, zahvaljujući pre svega Semiru Osmanagiću, osnivaču Fondacije „Arheološki park – Bosanska piramida sunca”.

Mada se to večno počivalište nalazi svega nekoliko stotina metara od Olimpijskog stadiona „Koševo” i zimske dvorane „Zetra”, delovalo je toliko zapušteno kao da je miljama udaljeno od svake civilizacije, a stari mermerni i kameni spomenici jedva su se nazirali ispod šiblja, korova i smeća.

Bilo je prepuštenu zaboravu kako od grada i Srpske pravoslavne crkve, tako i rodbine počivajućih, mada svako groblje nosi i kazivanja o prošlosti. A onda je usledilo spasenje.

U vreme kada je zbog korone zatvoren arheološki park u Visokom, Semir Osmanagić je angažovao uposlenike svoje Fondacije, među kojima je i britanski geolog Ričard Hojl, koji su očitali pravu lekciju i gradu i SPC šta znači biti dobročovek.

Kamo sreće da sličnih primera ima više kako u BiH, tako i širom Balkana, posebno na Kosovu i Metohiji, a ne da umesto dobrih ljudi godinama gledamo rušitelje vrednih nadgrobnih spomenika.

Svoju zahvalnost Semiru Osmanagiću izrazio je i dabrobosanski mitropolit Hrizostom. Ali ostaje otvoreno pitanje: zar je zapušteno groblje moralo tako dugo da čeka svoj spas, tim pre što to spasenje nije iziskivalo ogromna finansijska sredstva, već samo više dobre volje i plemenitosti.

A spaseno groblje ostaće da svedoči i da su u delu Sarajeva, gde  gotovo više i nema pravoslavaca, i oni nekada tu živeli. 

Slobodan Stajić,
publicista
Sarajevo


Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​