arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Sećanje na junaka: Čamdžija osvojio Beograd

U Velikom Borku odata počast kapetanu Milisavu, nepravedno zaboravljenom junaku Prvog srpskog ustanka. Pesma ustaničkog heroja sa osvojenog topa 1806. godine označila povratak Srba u prestonicu

Potomci i meštani nisu zaboravili na herojstvo kapetana Milisava
Potomci i meštani nisu zaboravili na herojstvo kapetana Milisava

PESMA ustaničkog kapetana Milisava Čamdžije sa osvojenog turskog topa koji je branio Stambol kapiju, u zoru na dan Svetog Andreje Prvozvanog 1806, označila je povratak Srba u svoju prestonicu Beograd posle nekoliko vekova. Tek danas je u Velikom Borku, rodnom mestu srpskog komandosa iz 19. veka, prvi put posle Drugog svetskog rata održan parstos i odata počast ovom zaboravljenom heroju.

Svečanost su inicirali izviđači odreda „Sveti Sava“, Čamdžije, potomci junaka koji je poginuo pre tačno dva veka u Drugom srpskom ustanku oslobađajući Palež, današnji Obrenovac. Pridružili su se i meštani i opština Barajevo, kojoj Borak pripada, kao i predstavnici Rečne policije, koji Čamdžiju smatraju svojim prethodnikom.

Danas je malo poznato da je Čamdžijin podvig osvajanja turskog topa koji je branio palisade bio presudan za oslobađanje Beograda. Naime, ustanici su još od 1804. uspostavili opsadu oko snažno utvrđenog grada koji je branila osmanska posada sa 300 topova. Ni u jesen 1806. vožd se nije usuđivao da juriša na grad sa samo 40 topova, a hladnoća i slabo snabdevanje lomili su moral ustanika.

Knez Sima Marković, iz Velikog Borka, kod koga je Milisav bio kapetan, vojvoda Vasa Čarapić, Zmaj od Avale, Uzun Mirko Apostolović i Konda Bimbaša su prelomili i samostalno krenuli u odlučnu bitku. Čamdžija se zakleo da će prvi ući u varoš. Na dan Svetog Andreja, odlučni ustanici su krenuli na gradske bedeme, ali se grupa koja je jurišala na najutvrđeniju Stambol kapiju pokolebala kad je smrtno ranjen vojvoda Vasa Čarapić. Preokret je donela gromoglasna pesma Čamdžije koji je osvojio i zajahao turski top: „Hej braćo Srbi, krila sokolova k meni, k meni, ja sam na jendeku!“

Čarapić, Zmaj od Avale je izustio: „Ne bojte se. Eno peva Čamdžija“, a poziv Čamdžij začuo je i Karađorđe na Tašmajdanu i, po svedočenju svog posilnog, povikao: „E, sverova Milosav, po duši ga. Juriš, junaci, i mi da ne budemo poslednji.“

Čamdžijini potomci pored kamen-obeležja svog junačkog pretka / Top koji je otet od Turaka

Čamdžijini potomci pored kamen-obeležja svog junačkog pretka / Top koji je otet od Turaka

MEMORIJAL U BORKU

Čamdžija je posle pogibije sahranjen, po poslednjoj želji, pod skromnim kamenim spomenikom pored brata Ivanka, u rodnom Velikom Borku. Inicijativni odbor sastavljen od meštana ovog beogradskog sela koje predvodi Dragoslav Jovičić Uča, Izviđački odred „Sveti Sava“ i potomci najavili su da će, pored njega, do sledećeg godine tu podići mali memorijalni centar.

 

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Gojko Knežević

Rođen 22. 12. 1934. godine u selu Ušivac, kod Knežice, opština Kozarska Dubica,

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​