arrow up

Podijelite vijest:

Sećanje na egzodus: 24 godine od proterivanja Srba iz Sarajeva

Navršavaju se 24 godine od proterivanja Srba iz prestonice BiH nakon potpisivanja “Dejtona”.

Dvadeset četiri godine su prošle od egzodusa sarajevskih Srba, koji su nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma napustili svoje domove.

Mirovnim sporazumom severozapadne sarajevske opštine naseljene Srbima predate su Federaciji BiH mimo volje stanovnika tog područja. Njih 20.000 doselilo se u srednje Podrinje većinom u Srebrenicu i Bratunac.

Egzodus Srba iz sarajevskih naselja Hadžići, Grbavica, Ilijaš i Vogošća rezultat je pre svega straha ovih ljudi da bi im se mogla desiti sudbina mnogih stradalih srpskih porodica.

– Bojali smo se, rat je tek bio završen strah kod stanovništva je bio prisutan. Alija je rekao da samo oni koji nisu nosili puške biće sigurni, bojali smo se da ne bude pokolja – priseća se Nebojša Banduka, koji je napustio Hadžiće.

U od nekadašnjih 7.000 Srba u Hadžićima danas ima svega jedanaest porodica. Za Srpka Stanojevića iz naselja Bare tamo kaže nema života, jer su Srbi u Federaciji građani drugog reda.

– Voleo bih da se vratim, pokušao sam, ali tamo nema života, nema perspektive za mlade, Sarajevo odavno nije multietnički grad kako ga predstavljaju – naglašava Stanojević.

Mnogobrojni su problemi sa kojima se susreću danas sarajevski Srbi, posebno oni koji tamo imaju imovinu.

– Problemi su i kod zapošljavanja, tamo su Srbi praktično građani drugog reda, nema Srba u ustanovama, administraciji. Problemi su i imovinsko-pravne prirode, seče se bespravno srpska šuma, imovina sarajevskih Srba se otima – kaže Vidomir Banduka, predsednik Udruženja “Sarajevski Srbi”.

Izvor: NOVOSTI

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​