arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podrška profesorki Miri Radojević iz Beograda: 110 istoričara potpisalo peticiju

Najvažnije, međutim, je to što pomenuti nastavnici pokušavaju da diskredituju ne samo naučni rad prof. dr Radojević i njeno ljudsko dostojanstvo već i ugled dvojice šefova katedara na Odeljenju za istoriju, pisca i jednog od potpisnika referata Preko više novinskih priloga, objavljenih proteklih nedelja, javnost je obaveštena o problemima s kojima se suočava Filozofski fakultet u Beogradu, što je – s obzirom na činjenicu da je reč o najstarijoj visokoškolskoj ustanovi u Srbiji – izazvalo zabrinutost naučnih krugova. Uporedo s često protivurečnim informacijama u medijima, iz dokumenata dostupnih na sajtu Fakulteta saznalo se i za ometanje unapređenja Mire Radojević, vanrednog profesora i dopisnog člana SANU, u zvanje redovnog profesora. Budući da je prof.

Zločin u selu Katinovac kod Topuskog

Na dan stvaranja države ždernjače srpskog naroda, iz knjige Genocid na Kordunu, Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog tužnog 10. aprila 1942, godine iz Katinovca su živi spaljeni u vatri zapaljenih kuća: Pava Bajić 40 (godina) Stanica Bastaja 49, u vlastitoj kući, Stojan Bastaja 49, Mioljka Bobić 73, Anka Cvjetićanin 5, Danica Cvjetićanin 9, Dragica Cvjetićanin 24, Dragica Cvjetićanin 36, Jeka Cvjetićanin 23, Ljuban Cvjetićanin 9, Ljubica Cvjetićanin 7, Marija Cvjetićanin 55, Marija Cvjetićanin 28, Matija Cvjetićanin 44, Mila Cvjetićanin 10, Mile Cvjetićanin 9, Milka Cvjetićanin 2, Mirko Cvjetićanin 3, Nikola Cvjetićanin 5, Pavao Cvjetićanin 30, Pavao Cvjetićanin 30, Ružica Cvjetićanin 37, Sava Cvjetićanin 30, Stana Cvjetićanin 10, Stoja

pod-tudjim-krstom-pokrstavanje5.jpg

Pod tuđim krstom: Puškom čistiti veru! (5)

Župnik Mate Mugoš: Dosta smo radili molitvom i krstom. Kako su pokršteni Budimci sa 2.300 duša Vlasti i katolički kler su grozničavo radili na prisilnom katoličenju Srba širom NDH: u Grubeškom Polju 26. aprila 1941. godine katolički sveštenik Petar Sivljanović, naplaćujući visoke takse, preveo je u katoličku veru oko stotinu Srba govoreći im: „Spašavam vašu dušu, ali ne garantujemo za vaše tijelo“. Kasnije su svi ovi Srbi pobijeni. Katolički sveštenik Dionizije, ustaški oficir, Pavelićev prijatelj, zadužen za sprovođenje genocida nad Srbima, kasniji dvorski kapelan Poglavnika u selu Staza, na silu doteranim Srbima je rekao: „U ovoj zemlji ne može da živi više niko osim Hrvata, jer ovo je zemlja Hrvatska, a tko se neće pokrstiti, mi

Logor Jadovno

Jadovno – prvi koncentracioni logor u NDH 1941. godine

Opšte je poznato i zaslužuje sva poštovanja, što je jevrejski narod, koji je rasut po čitavom svetu uspeo prikupiti podatke o svojim žrtvama tokom Drugog svetskog rata. Uspeh je utoliko veći, zbog činjenice da su Jevreji stradali na prostorima više evropskih država ili bolje rečeno, gde je bila uspostavljena nemačka okupacija i njoj odani sateliti ili kako su nazivani, kvislinški režimi. Ilustrativan je i podatak da su Jevreji o stradanju svog naroda prikupili preko 130 miliona dokumenta što je fascinantno. Pred dve godine na skupu u Beogradu, gde se govorilo o genocidu predstavnik romskog naroda nas je obavestio da će i oni uspeti prikupiti podatke o stradanju Roma u Drugom

Vazdušni most – Operacija „Halijard“: Jedna od najuspešnijih spasilačkih misija iza neprijateljskih linija u istoriji ratovanja

Nacistička Nemačka 1939. napadom na Poljsku otpočela je najraznorniji rat u ljudskoj istoriji. Drugi svetski rat zatekao je Kraljevinu Juoslaviju nespremnu za oružani sukob iscrpljena unutrašnjim problemima. U takvoj konstelaciji, pod sve većim pritiskom Nemaca nakon što su u prvim ratnim godinama okupirali deo Poljske, Čehoslovačke i Francusku, anektirali Austriju i sklopili savezništvo sa svim susedima Jugoslavije, a Italija pod svoj protektorat stavila Albaniju, knez Pavle kao namesnik 25. marta 1941. potpisuje protokol i pristupanju Jugosavije Trojnom paktu. Međutim to se nije dugo održalo, već 27. marta nastupio je puč, knez Pavle je smenjen, kralj Petar Drugi se proglasio punoletnim a general Dušan Simović za predsednika vlade. To je za

Lučani: Nastavak akcije „Sačuvajmo ćirilicu“

Akciju „Sačuvajmo ćirilicu“ osnovaca iz Lučana podržale mnoge javne ličnosti značajne za srpsku kulturu Akciju „Sačuvajmo ćirilicu“ pokrenuli su u Osnovnoj školi „Milan Blagojević“ u Lučanima nastavnik srpskog jezika Monika Ružić i tri učenika šestog razreda (Danila Raonić, Magdalena Savić i Đurđina Matijašević). U okviru akcije na časovima novinarske sekcije za sada je izrađeno 12 plakata sa citatima o ćirilici i slikama starih ćiriličnih spomenika, nekoliko kaligrafskih radova po uzoru na Miroslavljevo jevanđelje, ćirilični ćilim „Ćirilim“ koji predstavlja specifična slova naše azbuke. Hor starijih razreda pripremio je pesmu o ćirilici. Uspostavljena je saradnja sa školama širom Srbije. Poslate su ankete kako bi se došlo do podatka kojim se pismom učenici

Britaniju trese antiruska histerija: „Balkanska međa“ je dio ruske propagande

Film je posljednjih nedjelja najgledaniji u bioskopima u Rusiji i zemljama Zajednice nezavisnih država Britanski „Tajms“ oštro je napao film „Balkanska međa“, ocijenivši da svojim prikazom nedavne balkanske istorije potkopava regionalni mir. U komentaru objavljenom 31. marta film se istovremeno stavlja u kontekst „meke sile“ Rusije. „Tajms“ čak na izvjestan način poziva na cenzuru filma, navodeći da je „Putinov režim poznat po svojim propagandnim kampanjama koje pravdaju drastične akte nasilja nad malim nacijama i narodima bez zaštite“ i da je „vrijeme da se na to stavi tačka“, jer „kad se laž zaodjene u istinu u opasnosti su život i sloboda“, prenosi Sputnjik. Film „Balkanska međa“, koji je nedavno premijerno prikazan

Žmurke

Od 31. marta u terminu od 21 čas, RTS 1 premijerno počinje da prikazuje seriju Žmurke, autorski projekat proslavljenog reditelja Miše Radivojevića („Bube u glavi“, „Dečko koji obećava“, „Una“, „Kako su me ukrali Nemci“), koji u maniru svetske kinematografije svoju umetničku veštinu prenosi i na male ekrane. RTS u saradnji sa Adrenalin produkcijom, prateći svetske trendove kreiranja sadržaja od strane priznatih filmskih autora, donosi seriju epohe, koja će nas voditi kroz završetak rata i život u balkanskoj varošici u očekivanju pobede saveznika u Drugom svetskom ratu. Serija Žmurke predstavlja intimnu, autobiografsku i antiratnu priču iz detinjstva Miše Radivojevića i njegovih drugara u malom mestu u Srbiji. Žmurke su serija sa

Djeca u logoru u Sisku

Anđeli u paklu “NDH”: Stradanje dece u hrvatskim logorima tokom Drugog svetskog rata

Tokom četiri godine rata, od aprila 1941. do maja 1945. godine, više desetina hiljada Srbske i druge dece je stradalo širom NDH. Za 74.360 dece, popisanih imenom i prezimenom, a starosti od jednog dana do 14 godina, je utvrđeno da je stradalo na teritoriji koju je obuhvatala tadašnja Hrvatska država, kako navodi Dušan Bursać u svojoj knjizi „Anđeli u paklu“. Tokom drugog Svetskog rata, jedino mesto u svetu gde su postojali specijalni logori za uništavanje dece je bila Nezavisna Država Hrvatska. Ustaše su Srbsku decu klali, nabijali na bajonete, kuvali u kazanima, živu bacali u bunare, jame i pećine, gušili otrovima i sodom, uništavali glađu, žeđu i hladnoćom i na

Ratni dnevnik slavnog generala: Svedočanstvo junačke borbe naših vojnika

Objavljene beleške o proboju Solunskog fronta – vek kasnije zapisane od strane generala Dušana Dodića (1884-1955) iz Milutovca Ratni dnevnik brigadnog generala Dušana Dodića (1884-1955), poreklom iz Milutovca, kod Trstenika, upravo je objavljen, čitav vek nakon poslednjeg unetog datuma. Zajedničko izdanje Zavičajnog muzeja Jagodine i Narodnog univerziteta Trstenik, donosi fototipiju originalnog dnevnika, koji je prilikom proboja Solunskog fronta vodio slavni oficir, uz mnogobrojne priloge, fotografije i svedočenja o porodičnim uspomenama, unuka generala, prof. dr Veljka Milutinovića. Istoričarka Jelena Vukčević, koja vodi muzejsku zbirku pri trsteničkom univerzitetu, napominje da je general Dodić dnevnik u kontinuitetu vodio od 24. novembra 1918. do 23. juna 1919. godine. – To je istorijski izvor prvog

Anđela Vujošević: NATO bombardovanje 1999. u nemačkim medijima

Osvrćući se na dešavanja u Nemačkoj i na politička dešavanja u Srbiji tokom NATO bombardovanja 1999. godine, moguće je analizirati leksiku korišćenu u tadašnjim člancima magazina Špigel (Spiegel) i smestiti određena sredstva u različite konotacije Reči i njihova upotreba oduvek su predmet kako lingvističkih, tako i uopšte naučnih istraživanja, jer polazimo od toga da kroz jezik upijamo svet oko nas, pa tako jezik konstruiše i predstavlja našu stvarnost, potvrđujući Humboltovu tezu da je različitost među jezicima u stvari različitost u pogledima na svet. Zanimljivo je kako se kroz leksiku realizuje mišljenje, osećanje i namera govornika, jer upotreba određenog izraza ukazuje na određeni govornikov stav. Polazi se, dakle, od toga da

Simbol 27. marta: Slika rat preživala u podrumu

Na današnji dan pre 77 godina srpski narod ispisao istoriju, a jedna fotografija obišla svet. Motociklistu sa posadom snimio Milan Roglić. Dokument od istorijske važnosti   Postoje datumi u srpskoj istoriji koje narod „krsti“ kao sudbonosne, dane velikih iskušenja i odluka, često dramatičnih. Jedan od njih svakako je 27. mart. I u prošlosti i u savremenoj istoriji, na ovaj dan, srpski narod proživljavao je neke važne, čak i presudne promene. Usud ovog martovskog „broja“ u kalendaru, menjao je i tok istorije. Tek kada se pobroje sva „čuda“ koja su se desila baš 27. marta, upadljivo iskrsne njegova gotovo mistična snaga. Kako brojni istoričari tvrde, istoriju Jugoslavije i Srbije odredio je

Djeca u logoru u Sisku

Zašto su sve vlasti krile genocid nad Srbima?

I kraljevska vlada i komunisti zataškavali podatke o zločinima ustaša u Drugom svetskom ratu. Istinu znali i saveznici i srpski ministri u londonskoj vladi, ali su je prećutkivali – da su Srbi žrtve najvećeg etničkog čišćenja. Hrvatska pojačava svoj advokatski tim koji će pokušati da dokaže da je Srbija nad njom izvršila genocid, uprkos pomirljivim porukama iz Beograda. Srpski istoričari kažu da ovo nije prvi put da Zagreb dugotrajnim parničenjem pokušava da sakrije odgovornost za najsistematičnije etničko čišćenje u 20. veku, u kome su Srbi potpuno izbrisani sa teritorija na kojima su vekovima živeli kao autohtono stanovništvo.  – Srbi još nisu svesni da su doživeli genocid, jer su skrivali zločine

Bojanić: Da li je moglo biti sve drugačije, kontroverze APRILSKOG RATA 1941.?

Na sednici Krunskog saveta 6.marta 1941.godine odlučeno je pristupanje Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu.Tada su Nišlija Dragiša Cvetković i Cincar – Marković zvanično objavili razgovore sa Nemcima. Propali pakt Pod pritiskom fašističkih sila Kraljevina Jugoslavija je 25. marta 1941.godine pristupila savezu Nemačke, Italije i Japana (Trojni pakt), odnosno potpisuju bečki protokol. U Bečkom dvorcu Belevedere, u žutoj dvorani, po odluci Krunskog saveta 25. marta 1941.god, Dragiša Cvetković i Aleksandar Cincar-Marković potpisali su protokol odnosno ugovor i tako je Kraljevina Jugoslavija postigla svoju vojnu neutralnost ali je samim tim i delimično pristupila Trojnom paktu sila Osovine. U posebnim notama koje su potpisali ministar inostranih poslova Nemačke Ribentrop i ministar inostranih poslova Italije

Dani(j)el Simić Petar Topalović Šaranova jama

Dani(j)el Simić: Srpsko pismo

Odaću vam jednu tajnu. U susret deset godina Frontala, spremam scenario za dokumentarni film pod nazivom Azbukoubistvo. I još jednu. Ćirilica nije isto što i srpsko pismo! Ne ćirilica, već srpsko pismo. Naučno-etimološki naispravnije – srpska azbuka. Lj Nj Dž Đ Ć su slova koja ima samo srpski narod na cijelom svijetu i upravo su osobeni za njegov jezik. Srpski narod, i pored užasnog nesamopouzdanja i demografsko-teritorijalnog i privrednog povlačenja, usljed duhovnog i fizičkog nasilja nad njim, još uvijek postoji! I ima svoje, samo svoje pismo. U kulturološkom smislu, postojaće dokle bude postojalo to njegovo pismo. Kako već odavno nemamo isključivo pravo na svoj jezik, istoriju, teritoriju, kulturu u cjelini;

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.