arrow up

Podijelite vijest:

Rješavati statusna prava Srba umjesto proslave “Oluje”

Neprihvatljivo je za civilizovanu Evropu i Hrvatsku, kao članicu EU, da se tokom proslave “Oluje” u Kninu, koji je vijekovima bio srpski, veliča ustaštvo, uz povike “Za dom spremni!”, čime se dodatno sprečava povratak Srba, raspiruje nacionalizam i mržnja prema svemu što je srpsko u toj zemlji, ukazuje predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća. 

Nikola Puzigaća

“Vlasti u Hrvatskoj bi, umjesto proslave `Oluje`, i sve veće ekspanzije veličanja `ustaštva` u društvu, trebalo više da rade na vraćanju stanarskih, radnih, penzionih i imovinskih prava protjeranih Srba iz Hrvatske”, rekao je Puzigaća Srni.

On je naglasio da članovi ovog udruženja neće odustati od rješavanja statusnih prava Srba protjeranih iz Hrvatske, izrazivši uvjerenje da će vlasti BiH kad-tad u bilateralnim razgovorima sa vlastima Hrvatske morati da riješe to pitanje.

U centru Knina 5. avgusta obilježene su 22 godine od hrvatske vojne akcije “Oluja”, koja se u toj zemlji slavi kao “dan pobjede i domovinske zahvalnosti”, a Marko Perković Tompson, poznat po veličanju ustaštva, održao je koncert u Slunju pred 10.000 ljudi, među kojima su mnogi nosili majice i zastave sa ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.

Zločinačka hrvatska vojno-policijska akcija “Oluja”, u kojoj su učestvovale i jednice Petog korpusa takozvane Armije BiH, te HVO-a, počela je 4. avgusta 1995. godine i tokom nekoliko dana ubijeno je oko 2.000 Srba. Sa područja Like, Banije, Korduna, sjeverne Dalmacije, koje su bile zone pod zaštitom UN, protjerano je više od 200.000 Srba sa vjekovnih ognjišta.

“Oluja” je najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata, jer nikada u istoriji Evrope za tako kratko vrijeme, od 4. do 7. avgusta 1995. godine, nije protjeran tako veliki broj ljudi.

U Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust je dan žalosti.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Ustaškim zločinom nad Srbima etnički očišćen bihaćki prostor

Balkanske skice – pravdanje zločina

22 godine od pogroma Srba u „Oluji“: Pamtimo zbegove i jame

Sad sve to zapali! + FOTOGALERIJA

Lutke u koloni

Čestitam vam „Oluju“!

Obeležen dan sećanja na žrtve akcije Oluja (VIDEO)

Zagrebačko tumačenje: „Oluja“ sprečila nove Srebrenice?!

Sjećanje na Srbe stradale na Petrovačkoj cesti | Jadovno 1941.

Maja Kolundžija Zoroe rođena je 5. avgusta u Kninu …

Most spasa- u Novom Gradu obilježeno stradanje Srba u „Oluji …

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​