REZULTATI POPISA U HRVATSKOJ: Ostali su samo tragovi od Srba – ćirilica više nije problem

Srba za trećinu manje nego prije deset godina. Zato ovaj popis donosi i političke reperkusije jer ustavni zakon pravo na službenu upotrebu jezika i pisma garantuje samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u opštinama i gradovima u kojima žive čine više od 30 posto ukupnog broja stanovnika.

U Hrvatskoj se tokom poslednjih deset godina u najvećem procentu smanjio broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti kao i broj vjernika, najviše katolika i pravoslavaca, prenio je Jutarnji list, pred današnju objavu novih podataka prikupljenih u prošlogodišnjem popisu stanovništva.

Udio Srba u stanovništvu Hrvatske pao je u posljednjih deset godina sa 4,36 na 3,2 odsto, pokazali su rezultati popisa 2021.

Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je konačne rezultate popisa stanovništva 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema polu i starosti, te etno-kulturološkim obilježjima stanovništva.

Prema popisu 2021, Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 odsto) i 2.006.704 žene (51,83 odsto).

U odnosu na popis 2011, broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64 odsto.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 odsto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 odsto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 odsto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 odsto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 odsto), prenose hrvatski mediji.

Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 odsto, Srba 3,20 odsto, Bošnjaka 0,62 odsto, Roma 0,46 odsto, Italijana 0,36 odsto i Albanaca 0,36 odsto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 odsto.

Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0.33 odsto, a osoba koje nisu željele da se izjasne iznosi 0,58 odsto.

Prema rezultatima popisa 2011, Hrvata je bilo 90,42 posto, a Srba 4,36 posto.

To bi značilo da sada u Hrvatskoj živi nešto manje od 124.000 Srba, dok ih je prije 10 godina bilo nešto manje od 187.000. To je pad od čak 33 odsto u odnosu na 2011. godinu.

U Vukovaru je broj Srba pao ispod 30 odsto.

Dok je 2011. u tom gradu živelo 34,87 posto Srba, novim popisom utvrđeno je da ih sada u Vukovaru živi 29,73 odsto.

Taj podatak imaće i političke reperkusije jer ustavni zakon pravo na službenu upotrebu jezika i pisma garantuje samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u opštinama i gradovima u kojima žive čine više od 30 posto ukupnog broja stanovnika, piše Jutarnji list

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 odsto, pravoslavaca 3,32 odsto, muslimana 1,32 odsto, osoba koje nisu vernici i ateista ima 4,71 odsto, dok 1,72 odsto osoba nije željelo da se izjasni na pitanje o vjeri.

Na prošlom popisu stanovništva 2011. katolika je bilo 86 odsto, pravoslavaca nešto manje od 4,5 odsto, a muslimana oko 1,5 odsto.

Kao ateista se izjašnjavlo tek 3,81 odsto stanovništva, a dodatnih 0,76 odsto smatralo se agnosticima. O religiji tada nije željelo da se izjasni 2,17 posto građana Hrvatske.

Prema maternjem jeziku, 95,25 odsto osoba izjasnilo se da im je maternji jezik hrvatski, a 1,16 odsto osoba da im je maternji jezik srpski.

Udio osoba s nekim drugim maternjim jezikom pojedinačno je manji od 1 odsto.

„Očekivano je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihovog broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mjestima i opštinama koje su doživkele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udio“, kaže Nenad Pokos, naučnik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih nauka „Ivo Pilar“.

Sa njim se slaže i bivši direktor DZS-a Marko Krištof, navodi Jutarnji list.

„Kad sam analizirao koji to gradovi i opštine imaju najveći postotni pad broja stanovnika, uočio sam da se tu uglavnom radi o mjestima koja imaju veliki udio pripadnika srpske nacionalne manjine“ kaže Krištog.

On je još rekao i da je „jako teško predvidjeti, hoće li u Vukovaru, gdje su prema Popisu iz 2011. činili 34 odsto stanovništva, pripadnici srpske nacionalne manjine pasti ispod 30 posto i time izgubiti pravo na službenu upotrebu svoga jezika i pisma“.

Stručnjaci za Jutarnji list ukazuju da, osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset odsto stanovništva, populacija je još starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi, dok se broj stranaca i ateista povećao.

Što se tiče vjere, svi sagovornici Jutarnjeg lista prognozirali su da će se potvrditi pad broja vjernika i porast broja agnostika i ateista.

Dodaje da će novi podaci dokazati da se, poslije katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vjernika.

Krištog je uvjeren da će nova tranša rezulata popisa dokazati porast broja ateista i pad broja vjernika, po njemu možda za čak pet ili više postotnih poena.

Sagovornici Jutarnjeg lista su saglasni da će podaci dokazati porast broja stranaca koji žive i/ili rade u Hrvatskoj , od državljana iz EU, preko državljana BiH, sa teritorije Kosova i iz Sjeverne Makedonije, do onih koji su se doselili iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina.

Takođe slažu da će novi podaci još jednom dokazati kako je hrvatsko stanovništvo sve starije, odnosno da se i dalje smanjuje broj radno sposobnog stanovništva (od 15 do 65 godina starosti), kao i žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina).

Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA – Agencije