Važna obavijest za stanovnike Karlovačke županije, a posebno Srbe, bez obzira na to jesu li u Hrvatskoj ili ne: do 29. decembra moraju regulirati svoja vlasnička prava nad nekretninama – kućama i gospodarskim objektima, šumama, livadama, pašnjacima, oranicama, voćnjacima, vinogradima i ostalim kulturama.
Takvu odluku donio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a stupila je na snagu 29. juna. Odluka se odnosi na katastarske općine Karlovac 2, Vodena Draga, Svojič, Poloj, Otok na Dobri, Mrežnica, Koransko Selo, Gornji Zvečaj, Perjasica i Zagorje. Oglas odnosno javni poziv objavljen je u „Karlovačkom tjedniku“ i na internetskim stranicama Općinskog suda u Karlovcu, a u njemu, među ostalim, piše da će se po isteku navedenog roka, dakle 29. prosinca „svi upisi u zemljišnu knjigu (…) smatrati istinitim, a ukoliko stranke propuste staviti svoju prijavu ili prigovor u roku za ispravak, preuzimaju pravne posljedice takvog propuštanja, time da se navedeni rok ne može produžiti, niti se može dopustiti povrat u prijašnje stanje“.
Načelnik Općine Krnjak Rade Kosanović obavijestio je sve stanovnike mjesnog odbora Zagorje kako ne bi propustili rokove. Neslužbeno saznajemo da je sličnih situacija bilo i u drugim županijama, gdje se umjesto stvarnih vlasnika uknjižila država ili nasljednici bivših vlasnika od prije pola ili čak cijelog vijeka, jer u međuvremenu imovinsko-pravni odnosi u katastru nisu bili riješeni.
Budući da je Tomislav Maras, predsjednik Općinskog suda u Karlovcu, na godišnjem odmoru, pojašnjenje smo zatražili od Vesne Ribar, šefice zemljišno-knjižnog odjela u karlovačkom Općinskom sudu. Suština je u tome da su gruntovne knjige na dobrom dijelu Korduna izgorjele i stradale u Drugom svjetskom ratu, da se do sada kao relevantni dokument smatrao posjedovni listi iz katastra, a da li je sve bilo na vrijeme i istinito provedeno u katastru, druga je stvar.
– Formiranjem novih gruntovnih knjiga mi preuzimamo sve podatke iz sadašnjih katastarskih knjiga i ti podaci postaju važeći gruntovni podaci iz kojih će se dobivati vlasnički papiri odnosno potvrde o vlasništvu nad određenom nekretninom. Ako je osoba A prije sto godina prodala njivu osobi B, a ona osobi C i ako to nije katastarski provedeno, vlasnik te njive će biti zadnji upisani vlasnik u katastru, a to je osoba A. Osobe B i C do kraja godine moraju tražiti ispravak takvog upisa i dokazati da su stvarni a ne katastarski vlasnici. Na ono što vlasnički ni katastarski nije jasno, uknjižit će se država. Neznanje i neposjedovanje informacije za ove postupke ne opravdava vlasnika i može se dogoditi da mu zemlju uzme država – kaže Vesna Ribar.
– Svaki vlasnik koji na bilo koji način polaže pravo na neku zemljišnu nekretninu dužan je brinuti se o toj nekretnini i njenom stvarno-pravnom položaju. Dužan je regulirati imovinsko-pravne odnose. Nisam, međutim, sasvim sigurna da se u bilo kojem problemu ili nedoumici država može tek tako uknjižiti kao vlasnik nečije nekretnine. S obzirom na ustavnu odredbu o nepovredivosti vlasništva, takva odluka i njene posljedice bili bi u suprotnosti sa Ustavom. Očito će SNV u svemu tome imati dosta posla – kaže Slađana Čanković, odvjetnica iz Zagreba.
Iz SNV-a doznajemo da će ovih dana pokrenuti akciju kako bi se izbjegli Srbi informirali o spomenutoj odluci i njenim mogućim posljedicama.
Milan Cimeša
Izvor: SNV NOVOSTI