Delo „Znameniti Srbi o Hrvatima“ Vasilija Đ. Krestića predstavljeno u SKZ. Cilj knjige da ukaže na protivsrpske i velikohrvatske namere
Na osnovu dugogodišnjih istraživanja u domaćim i stranim arhivama, listova i časopisa, memoarske literature, zapisala saborskih sednica, pa i pesničkih tekstova, nastala je knjiga „Znameniti Srbi o Hrvatima“ istoričara i akademika Vasilija Đ. Krestića (1932). Drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje ovog dela objavila je, u znamenitom „Plavom kolu“, i predstavila Srpska književna zadruga.
Autor se opredelio za 11 najistaknutijih predstavnika srpske političke i intelektualne elite od prve polovine 19. veka do kraja Drugog svetskog rata. To su: Ilija Garašanin, Jovan Subotić, Svetozar Miletić, Svetozar Marković, Jovan Jovanović Zmaj, Jakov Ignjatović, Dimitrije Ruvarac, Jovan Skerlić, Slobodan Jovanović, Jovan Dučić i Stojan Novaković.
– Knjiga pokazuje kako se našim velikanima može pristupiti uvek iznova i, posebno, kako je tema njihovog odnosa prema Hrvatima u dosadašnjoj istoriografiji bila ili potpuno neistražena, ili tek dotaknuta, ili pak obrađivana na potpuno pogrešan način, prema diktatu tekuće politike – rekla je istoričar Sofija Božić. – Opšti utisak posle čitanja jeste da su vrhunski srpski intelektualci uvek imali razumevanja za interese Hrvata, da su ih podržavali i želeli da u zajednici grade sa njima budućnost srpskog naroda. Pristupali su im iskreno i otvorenog srca, tražeći za sebe samo elementarno, jednakost i ravnopravnost, a osvešćivali su se i protestovali tek kada bi shvatili da je pravda u hrvatskoj politici nedostižna.
Kako je istakao Vasilije Đ. Krestić, knjiga nema nameru da obezvredi bilo koje istinske vrednosti Hrvata, ali ima cilj da razobliči njihove protivsrpske i velikohrvatske namere, nacionalnu i versku isključivost:
– Knjiga ima zadatak da naučno proverenim podacima otrežnjuje i osvešćuje, da razbija zablude na kojima je građena jugoslovenska ideja i na kojima je nastala zajednička država.
Odlomak iz knjige čitao je mladi glumac Aleksa Radojlović.
OTMEN STIL
Božićeva je ukazala i na izuzetan stil kojim je knjiga napisana, precizan, neusiljen, lak i otmen. S time se složio i Dragan Lakićević, glavni i odgovorni urednik SKZ, koji je rekao: – Delo je napisano naučno, a čita se rado i lako kao da je književno.
Autor: D. Bt.
Izvor: NOVOSTI
Vezane vijesti:
Vasilije Đ. Krestić: Gde stanuje genocidnost u hrvatskoj …
Krestić: Hrvatska politika već 150 godina želi da prekorači u …
Akademik Vasilije Đ. Krestić: O genocidnosti hrvatske politike