Ratna odšteta je pusti san Hrvatske

Zakon u Saboru u kom smo označeni kao agresori ne može biti osnov za sudski spor. Kreća: Nemaju pravo da pokrenu međunarodni postupak. Ne postoji sud koji bi bio nadležan za zahtev Zagreba

Ni Zakon o pravima branitelja, koji je usvojio Hrvatski sabor i u kom je Srbija označena kao agresor, neće biti mnogo od pomoći onima u Zagrebu koji bi da od Beograda naplate „ratnu odštetu“.

Po mišljenju stručnjaka, za to niti ima pravnog osnova, niti ima međunarodnog suda u čijoj bi nadležnosti mogao da se nađe ovakav zahtev.

U prvom članu pomenutog hrvatskog zakona stoji da su „branitelji iz Domovinskog rata odbranili Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju su izvršile Srbija, Crna Gora, JNA uz pomoć dela srpskog naroda u Hrvatskoj, organizovane i predvođene velikosrpskom politikom“.

Pre usvajanja ovog akta, tri hrvatske stranke – HDZ, SDP i Most – zapretile su da će blokirati ulazak Srbije u EU sve dok im naša država ne isplati čak 40 milijardi evra ratne odštete, pa su se pojavile spekulacije da bi novi zakon bio pogodan adut za taj manevar.

Međutim, dugogodišnji sudija Međunarodnog suda pravde Milenko Kreća kaže, za „Novosti“, da unutrašnje pravo ne može da bude osnov za pokretanje međunarodnog postupka i da formulaciju koja se našla u hrvatskom zakonu treba shvatiti prevashodno kao izraz unutrašnjih političkih potreba, naročito u svetlu poslednje odluke Haškog tribunala u procesu protiv šestorice vođa bosanskih Hrvata.

Kreća smatra „neobičnim slučajem“ u zakonodavnoj praksi da se u formu pravnog akta uvijaju ideološke i subjektivne političke premise koje su u raskoraku sa činjenicama i pravom:

– Agresija podrazumeva oružani sukob između dve države. U relevantnom periodu do prijema u članstvo UN, Hrvatska je bila pobunjena federalna jedinica u fazi nastajanja kao države. Intervencija JNA u Hrvatskoj je izvedena na osnovu odluke Ustavnog suda Jugoslavije, donete na predlog SIV-a, na čijem čelu je bio Ante Marković, da je Deklaracija o proklamaciji Hrvatske za suverenu državu protivustavna. U Hrvatskoj se sukob suštinski odvijao između pobunjenih Srba i organa nove Hrvatske, a nastao je kao rezultat brisanja Srba kao konstitutivnog naroda iz Ustava Hrvatske.

Zbog svega ovoga, o ratnoj odšteti, po Krećinom mišljenju, ne može da se govori jer nema pravne osnove za njeno postojanje. Kako objašnjava, ratna odšteta je u međunarodnom pravu institut koji se praktikuje kod sukoba između država i predviđa se mirovnim ugovorom, a u ovom konkretnom slučaju ne postoji ni forum, odnosno međunarodni sud, čija bi nadležnost bila da se bavi ovim pitanjem.

PUPOVAC UZDRŽAN

Sporni zakon su u Saboru podržale i desnica i levica, a lider Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac bio je uzdržan. Mnogi razlog za takav stav SDSS vide u činjenici što oni podržavaju vladu i većinu u Saboru i što Srbi očekuju da će uskoro na red doći i zakon koji će zabraniti isticanje ustaških simbola u Hrvatskoj. Pupovac je svoj postupak objasnio rečima da i „biti uzdržan može značiti biti protiv“: – Narušava se ionako teško stečeno i krhko poverenje nastalo posle ratnog raspada zajedničke države. S druge strane, ograničava se mogućnost da se nesmetano raspravlja o tome šta se događalo. U tim okolnostima odlučili smo da ne podržimo taj zakon tako što ćemo biti uzdržani.(J. K.)

I profesor međunarodnog prava Bojan Milisavljević kaže, za „Novosti“, da Hrvati ne bi imali za šta niti postoji sud pred kojim mogu da pokrenu proces, jer pred nacionalnim sudom ne mogu protiv druge države, a pred MSP su već imali proces oko genocida.

Autor: D. R. ĐORĐEVIĆ

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Hrvatska „šifra tri odsto“: Rešeno srpsko pitanje za vjek vjekov