arrow up

Podijelite vijest:

RASPRAVA PO ZAHTJEVU KARADŽIĆA ZA OSLOBAĐANJE

Haski-sud.jpgHAG, 11. JUNA (SRNA) – Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas će u Haškom tribunalu iznijeti svoje argumente u skladu sa pravilom 98bis prema kojem pretresno vijeće može da donese oslobađajuću presudu prema bilo kojoj tački optužnice, ako nema dokaza koji mogu biti osnova za osudu.

Tužilaštvo će na stavove odbrane odgovoriti u srijedu, 13. juna.

 

Dokazni postupak tužilaštva u Karadžićevom predmetu zvanično je završen 25. maja, nakon što je pretresno vijeće utvrdilo da više nema neriješenih podnesaka optužbe. Odbrana će izvođenje dokaza započeti 16. oktobra.

 

Karadžić je u 11 tačaka optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.

 

Za sutra je planirano suđenje u trećem postupku za nepoštivanje suda protiv Vojislava Šešelja. Šešelj je optužen jer nije postupio prema nalogu vijeća kojim je od njega zatraženo da sa svog vebsajta ukloni četiri knjige čiji je on autor i podneske koji sadrže podatke o zaštićenim svjedocima.

 

Na kraju prvog suđenja za nepoštivanje suda, Šešelj je pravosnažno osuđen na 15 mjeseci zatvora, a u drugom postupku, u prvom stepenu, osuđen je na 18 mjeseci zatvora. Šešelj je u nekoliko navrata izjavio da hoće da se protiv njega vodi deset postupaka za nepoštivanje suda.

 

Suđenje Šešelju u glavnom postupku, prema optužnici za progon nesrpskog stanovništva sa područja BiH, Hrvatske i iz Vojvodine, završeno je u martu. Prema procjenama Tribunala, presuda bi mogla da bude donesena u martu 2013. godine. Tužilaštvo je tražilo kaznu od 28 godina zatvora, a optuženi doživotnu robiju.

 

Za četvrtak, 14. juna, zakazana je statusna konFerencija u predmetu protiv Gorana Hadžića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem i, nakon toga, predsjednika Republike Srpske Krajine. Početak suđenja Hadžiću po optužnici za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj od juna 1991. do kraja 1993. godine, najavljen je za 16. oktobar.

 

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​