Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Imam puno razumijevanje za nevolje većine ljudi koji potpisuju peticiju. Naročito razumijem ljude koji evo ni nakon 15 godina nemaju svoj krov nad glavom. Uostalom, sve ove godine nastojimo makar umanjiti njihove nevolje, istakao je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac o peticiji koju je potpisalo 45 000 izbjeglica u Srbiji
Predstavnici 103 izbjeglička udruženja Srba iz Hrvatske skupili su 45.000 potpisa u peticiji kojom traže rešenje stanarskih, imovinskih i drugih prava Srba iz Hrvatske, te su je uručili najvišim zvaničnicima Srbije. Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja u Srbiji Miodrag Linta najavio je da će zahtjevi biti poslani i predstavnicima Srba iz Hrvatske, najvišim organima EU-a, ambasadama SAD-a, Rusije i Kine.
– Tražimo da se proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji ne nastavi dok ne budu riješena sva pitanja prognanih i izbjeglih Srba – rekao je Linta, koji je kao najvažnija naveo imovinska prava i tajne popise osumnjičenih za ratne zločine.
Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović primila je i prijedlog rezolucije kojom izbjeglice traže od parlamenta da utvrdi da im Hrvatska krši ljudska i imovinska prava.
Josipović o peticiji
Peticiju je komentirao i predsjednik Ivo Josipović. – Peticija u Hrvatskoj nije dobila neki veći odjek. Kao prvo, jasno je da sama po sebi, peticija ne može omesti put Hrvatske u EU. S druge strane, postoji osjećaj solidarnosti i sućuti prema izbjeglicama koje su tolike godine bez svoga doma. Jedan od organizatora peticije je, štoviše, na televiziji izjavio da podržava Hrvatsku, da joj želi svako dobro i europsku budućnost, svjestan da će se i problemi izbjeglica lakše riješiti u europskom okružju. A Hrvatska i Srbija načelno su na političkoj razini dogovorile kako riješiti problem ljudi koji žive u izbjeglištvu, ljudi kojima treba osigurati pravo na dom. Na pitanje da li bi Hrvatskoj veća smetnja bila peticija ili braniteljski protesti, Josipović kaže: – Što se retorike na prosvjedima tiče, ona sama po sebi, osim ako ne bude nasilja, može izazvati nezadovoljstvo, ali vrlo teško i odgodu procesa . Prosvjedi su legitimni, Ustavom zajamčeni oblik izražavanja političkih stanovišta. Sigurno, pri tome su povišenje emocije i izgovori se često puno više od onoga što je primjereno. Ali, hrvatsko je društvo sve zrelije i mislim da verbalne eskapade na pojedinačnoj razini neće omesti put Hrvatske u EU.
U peticiji se zahtijeva obnova imovine uništene u ratu i terorističkim akcijama ili pravična novčana naknada, vraćanje nasilno oduzete pokretne i nepokretne imovine, povrat stanarskih prava ili isplata pravične naknade za nezakonito oduzete stanove, isplata štednje i zaostalih penzija, kao i pravo na rekonvalidaciju radnog staža. Među zahtjevima je i pravo na dionice poduzeća ili naknada za neučestvovanje u procesu privatizacije, revizija presuda za ratne zločine donesenih u odsustvu okrivljenih, prestanak etnički motiviranih suđenja, te završetak ekshumacija i identifikacija nestalih.
Za mišljenje o peticiji zamolili smo potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca koji radi na pripremama za održavanje međunarodne donatorske konferencije kojom bi se riješili problemi mnogih ljudi.
– Imam puno razumijevanje za nevolje većine ljudi koji potpisuju peticiju. Naročito razumijem ljude koji evo ni nakon 15 godina nemaju svoj krov nad glavom. Uostalom, sve ove godine nastojimo makar umanjiti njihove nevolje. U datoj situaciji, u kojoj, mi, nažalost, kažimo to otvoreno, nemamo snage, ni financijske ni političke, za cjelovito rješenje svih problema svih tih ljudi, radimo ono što možemo, a to znači da, korak po korak rješavamo najugroženije. Tako smo do sada relativno uspješno riješili neke kategorije tih ljudi kao što su povratnici u Hrvatsku. Ostalo je najteže rješiv problem a to je problem ljudi koji se ne namjeravaju vraćati. U ograničenim financijskim uvjetima pripremamo donatorsku konferenciju kako bismo prikupili financijska sredstva da u toj kategoriji riješimo probleme što većeg broja ljudi. Ovisno o veličini financijskih sredstava logično jer da će i pri tome prioritet imati ljudi koji su zapravo beskućnici ali potom i oni, na primjer, koji su ušli u kredit za kakav-takav stan, a da ne mogu nositi teret toga kredita zbog nezaposlenosti, bolesti… To su, međutim detalji o kriterijima koje trebaju razraditi tijela, državna i međunarodna, koja će raspodjeljivati sredstva. Sada nam je glavni posao sakupiti što više sredstava kako bi se imalo što dijeliti.
Kako se predstavnici Srba u Hrvatskoj trebaju postaviti prema toj peticiji?
– Treba se baviti rješavanjem problema zbog kojih su ljudi prisiljeni na peticiju a ne peticijom samom po sebi.
Smatrate li da bi takva peticija mogla praviti neke smetnje Hrvatskoj na njenom putu u EU ili njenim odnosima sa Srbijom?
-Iskreno, ne bavim se tim pitanjem. Treba rješavati ljudske problema neovisno o tome koliko i kako to može biti korisno ili štetno za bilo koju političku ideju pa makar bilo riječi i o tako velikoj i dobroj kao što je ideja pridruživanja Evropskoj uniji ili ideja o dobrim odnosima među susjednim državama. Čovjek sa svojim elementarnim ljudskim potrebama, a krov nad glavom je svakako takva potreba, mora biti ispred svakog političkog projekta. Uostalom, politički projekt koji to ne respektira nije dobar politički projekt.
Da li veće smetnje Hrvatskoj mogu praviti retorika, poruke i zahtjevi s braniteljskih protesta?
-Takvi zahtjevi odavno nanose štetu Hrvatskoj ali ne zato što otežavaju njen put u EU, što samo po sebi ne bi ni bio problem, jer zašto bi ti ljudi morali biti za pridruživanje Uniji, nego zato što nastoje rušiti hrvatske demokratski uspostavljene institucije i mehanizme. Oni s ulice ruše predsjednika Države, predsjednicu Vlade, ustavne zakone i druge zakone i sl. Tko to ne vidi danas u Hrvatskoj taj zaista slabo vidi. A o motivima možda drugom prilikom. Ipak, ne mogu a da se pri razgovoru o tome ne prisjetim povijesnih dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća.
Ima li nekih novih informacija oko donatorske konferencije?
– Radimo na tome da Konferencija uspije jer želimo da se održi prije ljeta. Ne smijemo gubiti vrijeme. Iskreno, bojim se da bi, na primjer, neki novi izbjeglički val sa sjevera Afrike u Evropu, mogao baciti problem naših ljudi u drugi plan. O tome sam upravo imao razgovore u Ženevi gdje sam, među ostalim, organizirao zajednički razgovor s našim i srpskim diplomatima u tamošnjim stalnim tijelima Ujedinjenih naroda. Usput, raduje me njihova dobra suradnja na ovome poslu.
Nenad Jovanović
Izvor: SRPSKO NARODNO VIJEĆE
