Promovisan „Leksikon Srba Banije“ autora Branka Krnjaića

U organizaciji „Zavičajnog udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije“ juče je u Velikoj sali gradske Opštine Novi Beograd održana promocija knjige „Leksikon Srba Banije“ autora Branka Krnjaića.

U pitanju je sveobuhvtano djelo kojim su, na najprikladniji i najpregledniji način, sažetim sadržajem i jasnim stilom dati najvažniji podaci o ličnostima koje su svojim radom, djelima i samim životom ostavili trajan, pamćenja vrijedan trag i zadužili pokoljenja Banijaca.

Leksikon na preko 500 strana obuhvata podatke više od 1000 Banijaca koji su značajni za kulturu, umjetnost, nauku, sport, religiju, privredu itd.

Mnogobrojne prisutne, u ime Zavičajnog udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, pozdravio je moderator promocije, književnik Miloš Bajić.

– I pored neimaštine, udruženje se potrudilo da svesrdno i sa velikim zadovoljstvom podrži autora Branka Krnjaića u njegovom mukotrpnom radu u sakupljanju materijala za ličnosti naše Banije koje su odštampane u „Leksikonu Srba Banije“. Branko se pokazao kao pravi entuzijasta kroz višegodišnji rad. Njegov leksikon će vjerovatno postati lična karta Banije. Vrijeme će to pokazati. Vjerujem da ćete i vi, uz mnogo zahvalnosti prema Branku Krnjaiću, prihvatiti ovo značajno djelo, kao našu zajedničku relikviju s kojom ćemo se znati ponositi. – kazao je Bajić.

On je dodao da će se ovaj leksikon vjerovatno pojavljivati i u novim, dopunjenim izdanjima jer ima onih koji nisu htjeli da uđu u leksikon zbog straha ili nemarnosti.

O knjizi je govorio recezent leksikona prof. dr Dušan Bogičević koji je rekao da je ovo prvi leksikon Banijaca koji je napisan slobodno, bez sugestija šta će se za nekoga napisati.

– Dugo vremena je prošlo da se sve ovo napiše jer Branko nije želio da bilo šta promakne, jer ovdje nije objavljeno što nije dokazano ili nije ispitano ali i pored toga biće vjerovatno primjedbi onih koji to budu pročitali. Autor je u pisanju ovog djela analizirao vrijeme i događaje, ulogu pojedinih ličnosti u njima, uz istinito i objektivno prikazivanje.- kazao je Bogičević.

Na kraju se prisutnima obratio i autor leksikona Branko Krnjaić. On se posebno zahvalio i pozdravio prisutnog akademskog slikara i grafičara mr Dragana Čubrića i književnika Čedu Vukmirovića koji su dali značajan doprinos u stvaranju leksikona. Zahvalnost je uputio i lektoru Nikoli Korici, Aleksandru Nedeljkovu koji je radio prelom i pripremu za štampu leksikona, recezentima dr Dušanu Bogičeviću i dr Milanu Koljaninu i drugima.

Narudžbe

Tel. +381 64 471 41 62
Tel. +381 11 71 75 393
Email:

branko.krnjajic@gmail.com

Cijena: 1800 RSD + PTT

– Ovako veliki rad u koji sam ja krenuo nije još uvijek završen zato što smo mi Banijci u suštini malo znali o sebi i malo imamo podataka. Ja sam otkrio sada mnoge stvari o kojima ni ja, koji se 50 godina bavim Banijom i istorijom Banije, nisam znao. Na neke sam naišao slučajno, neke sam saznao putem sugestija ljudi koji znaju više od mene tako da sam stvarno obradio niz biografija koje su izuzetno značajne, ne samo za istoriju Banije nego i za istoriju cjelokupnog srpskog naroda. Ovdje ćete vidjeti mnoga lica za koja ni vi niste znali da su Banijci.

Dosegao sam u prostore i oblasti o kojima se nije kod nas učilo. Našao sam Srbe Banije u Prvom srpskom ustanku, čovjeka na čelu Beograda, našao sam čovjeka koji je čitav rat bio lični pratilac Draže Mihailovića. Našao sam ljude koji su učestvovali kao „komite“ u ratovima Srbije za oslobođenje, našao sam sve vitezove Karađorđeve zvezde koji su totalno bili zaboravljeni i napušteni u našoj prošlosti.

Našao sam i sveštena lica koja su ostavili neizmjeran doprinos u radu pravoslavne crkve na svim prostorima.- rekao je Krnjaić.

On je istakao da mu je dugogodišnji rad na ovom leksikonu otkrio nove horizonte i nove prostore koje treba da istraži sa nadom da će nakon toga moći da zaokruži svoje shvatanje o prošlosti Banije koju je započeo knjigom „Petrinja i petrinjski kraj 1240-1800“.

On je zamolio sve čitaoce leksikona da pročitaju predgovor, koji će otkriti njegovu namjeru, porive, metodologiju rada ali i objasniti zašto nešto jeste, a zašto nešto nije ovdje obrađeno i na koji način je to obrađeno.

– Ovaj leksikon otkriva jednu veliku istinu da ona lijepa Banija, prostor između tri lijepe rijeke, gdje su utočište našli ljudi prije svega zato što su živjeli tamo negdje gdje je lijepo, pitomo i krasno, jeste sa jedne strane slika ljepote, a sa druge strane slika tragedije. Tamo živjeti od onda pa do današnjih dana, sa našim egzodusom i tragedijom našeg naroda, je bilo izuzetno teško.

Ljudi su odande bježali. Odlazili i zaboravljali svoj kraj ali su njemu pripadali. Pripadnost nekom kraju se ne može egzaktno iskazati. To je nešto duboko u čovjeku, vezano za genetski kod, što ga nosi pa makar otišao u Ameriku. Zato je bitno pročitati predgovor.- kazao je Krnjaić i dodao:

– Mi volimo svoj kraj ali zapamtite da ljubav nije dovoljna. Za svoj kraj treba raditi, moramo stvarati. Mi smo u jednoj fazi kada lutamo. Brzo se priklanjamo sredini u koju dolazimo. Selimo se i zasnivamo porodice i vrlo smo uspješni kao poslovni ljudi i na svim drugim planovima i zaboravljamo. To nije dobro. Ono što je bilo se ne smije zaboraviti jer ono što je bilo je pouka novim i mladim generacijama da se više ne ponovi. – zaključio je Krnjaić i obećao nove projekte, jer kako kaže, volje ima ali mu treba i pomoć svih koji nešto znaju i mogu da pomognu da se istorija Banije i Banijaca otme od zaborava.

Promociju su pjesmom uveličali ženska pjevačka grupa „Žene Banije“ i muška pjevačka grupa Zavičajnog udruženja Banijaca.

Darodavci

Ovako obiman projekat zahtjevao je i velika sredstva za njegovu izradu a naročito štampanje. Zbog zakonom i institucinalno neriješenog statusa i načina finansiranja izbjegličkih i zavičajnih društava i udruženja, a u tome naročito segmenta kulture i njenog značajnog dijela u oblasti pisane riječi, mnogi Krajišnici, stvaraoci i istraživači nailaze na nepremostivu prepreku u trenutku kada svoj rad trebaju prezentirati javnosti. Zahvaljujući razumijevanju i pomoći raznih udruženja a naročito pojedinaca, privrednika i ostalih, mnoga vrijedna dijela postala su dostupna javnosti. Takođe i ovaj rad je financijski podržan od dolje navedenih udruženja i pojedinaca i tako postao sastavni dio naše kulturne baštine. Da se ne zaboravi, vječno zahvalan:

• Udruženju Krajiških Srba PRELO iz Čikaga
• Dr Petru Rajčeviću
• Aleksandru Polimcu
• Bogdanu – Bobi Kljaiću
• Zavičajnom udruženju Banijaca, potomaka i prijatelja Banije