Promocija Pečata: Antiglobalizam, ljevica i ćirilica

Promocija sama po sebi nije poseban događaj, sem što je zamišljena kao tribina na kojoj su mišljenja mogli razmijeniti čitaoci i delegacija lista predvođena urednikom Miloradom Vučelićem.

Piše: Marko Šikuljak, foto i video Željko Svitlica

On je predstavljajući Pečat više puta naglasio da je list izbio na prvo mjesto najčitanijih nedeljnika u Srba, te da za njega pišu neki od najslobodoumnijih srpskih glava, među kojima su bili i pokojni Momo Kapor i Mihajlo Marković, te još uvijek aktivni Milovan Danojlić, Brana Crnčević, Dobrica Ćosić, Milorad Ekmečić i drugi.

Ovo je istaknuto jer je Pečat jedno od rijetkih mjesta gdje se njihova riječ može čuti, a Pečat traži svoje mjesto pod suncem u vrijeme kada je sloboda medija po Vučeliću najugroženija.

-Svojevremeno sam kao mlad pisao o gušenju slobode misli i autonomije univerziteta za vreme komunizma, i mislio da gore ne može. Danas je Srbija zemlja u kojoj se zabranjuju emisije, kao što se desilo sa emisijom Atlantis Biljane Đorović na Radio Beogradu – rekao je Vučelić.

Pečat se profilisao kao ljevičarski, antiglobalistički i nacionalni nedeljnik. Vučelić se pohvalio ugledom koji list ima u inostranstvu, jer su u njemu objavljivali tekstove ili su intervjue dali Noam Čomski, Dajan Džonson, Meri Volš, Dejvid Piterson i drugi.

Okrenut je tematskim tekstovima i pitanjima kakva su gentski modifikovana hrana, pristupanje NATO, odnosi sa Rusijom, Kosovo, Republika Srpska… dok se na konkretne događaje osvrću kada se desi nešto poput prebacivanja Njegoša u crnogorsku književnost ili kada se u Adi otkriva spomenik mađarskom generalu koji je odgovoran za smrt na hiljade Srba.

O aktuelnom momentu i sve većem približavanju ka NATO, Vučelić je ocijenio da Srbija najviše gura BiH u ovaj savez. Po njenom ulasku, kao i očekivanom priključenju Crne Gore, Srbija će naći izgovor da svi Srbi budu u jednoj organizaciji.

-Naći će se tu i neki vladika SPC, kao što se i već sada može naći, koji će reći da srpski narod ne treba da se razdvaja, i da treba da bude zajedno – dodao je Vučelić.

Aleksandar Dunđerin, čovjek zadužen za kulturne rubrike u Pečatu govorio je o očuvanju srpskog jezika i pisma, kao i pokušajima konvertovanja srpskih pisaca u bosanske, crnogorske, ili pak sveprožimajuće multikulturne vojvođanske književnosti.

Pečat je jedan od rijetkih medija koji je digao glas protiv zavođenja Njegoša i Nikole Malovića u Narodnoj Biblioteci Srbije kao crnogorskih pisaca. Nakon žučne reakcije oni su ostali Srbi, ali sam pokušaj da se živim čovjekom, koji svoj roman počinje rečenicom „I dalje mislim i pišem na srpskom“, manipuliše na način kako je to učinjeno sa Malovićem dovoljno govori o beskrupuloznosti onih koji bi i dalje čerupali srspki jezim.

Po Dunđerinu, mnogo veća odgovrornost u ovim procesima je na Srbima, koji ili nemaju strategiju šta u ovoj oblasti treba raditi, ili čak silom idu protiv interesa svog naroda, u pokušajima da se na razvalinama srpskog stvori novi, BHS jezik.

Pečat je tu napravio obrnut korak, pa je jedan od rijetkih, ako ne i jedini list koji je latiničnu štampu zamijenio ćirilicom.

Izvor: