arrow up

Podijelite vijest:

Pripadnik “Mlade Bosne” i akademik

Na današnji dan 1990. godine, umro je srpski akademik i član “Mlade Bosne” Vasa Čubrilović, jedan od učesnika atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu.

Vasa Čubrilović
Vasa Čubrilović

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Za vrijeme gimnazijskih dana upoznao se sa Danilom Ilićem, kojeg su mnogi smatrali “mozgom” organizacije “Mlada Bosna”.

Nakon atentata na Ferdinada, zbog maloljetnosti, sud ga je poštedio smrtne kazne i osudio na 16 godina teške tamnice, koju je izdržavao u Sarajevu.

Poslije raspada Austrougarske monarhije, krajem 1918. godine, oslobođen je i odlazi u Srbiju.

Diplomirao je, a kasnije i doktorirao istoriju na Beogradskom univerzitetu.

Do početka Drugog svjetskog rata radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Na tom mjestu, sa kraćim prekidima za vrijeme rata, ostao je 40 godina.

Po izbijanju rata i nestanku prve Jugoslavije, počeo je da zagovara antinjemačku propagandu, odbio je mjesto na Beogradskom univerzitetu tokom okupacije, pa je zato uhapšen i odveden na Banjicu.

Pušten je krajem 1943. godine i ostao u Beogradu.

Po formiranju prve privremene vlade nove Jugoslavije zauzeo je mjesto ministra poljoprivrede.

Po oslobođenju Beograda, Vaso Čubrilović je postao dekan Filozofskog fakulteta umjesto akademika Veselina Čajkanovića, kome je Sud časti Grada Beograda oduzeo tu funkciju.

Osnivač je Balkanološkog instituta u Beogradu 1970. godine i bio je redovni predavač na katedri Istorija Jugoslavije, zajedno sa njenim osnivačem Jovanom Marjanovićem.

Dobitnik je Oktobarske nagrade i Sedmojulske nagrade Beograda.

Čubrilović je, kao što su to činili i ostali članovi “Mlade Bosne”, sebe smatrao Jugoslovenom, odnosno “Srbo-Hrvatom”.

Na pitanje predsjednika suda, tokom Sarajevskog procesa, šta to znači “Srbo-Hrvat”, odgovorio je:

“Znači da se ne priznajem samo Srbinom i da ne moram raditi samo za Srbiju, nego i za Hrvatsku”.

Pripadnici “Mlade Bosne” zagovarali su stvaranje države Južnih Slovena, kakvog god ona uređenja bila, i svi su se na suđenju izjašnjavali kao i Čubrilović.

Vasa Čubrilović je autor više naučnih radova, a najpoznatiji su:

“Isterivanje Albanaca”, “Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi”, “Politička prošlost Hrvata”, “Istorija političke misli u Srbiji 19. veka”, kao i “Srpska pravoslavna crkva pod Turcima od 15. do 19 veka”.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Mi, iz 1914.

Naše će senke hodati po Beču, lutati po dvoru, plašiti gospodu

Srbi iz Bosne i Hercegovine u vrtlogu Prvog svjetskog rata …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​