arrow up

Podijelite vijest:

Prilog objavljen 1991. godine: Sveti posao potomaka

pravoslavlje_logo.gifDostojna sahrana ustaških žrtava nakon pola veka

1991. godina, broj 573, strana 5>

„Ko u jamu nije silazio i u njojzi primio naforu, obgrlio seni svoje dece celivao brata bez udova i poznao majku po osmehu, taj se nije iz niščih digao ni pojmio našu liturgiju“… Milan Komnenić (Jalovnica)

Protekle jeseni, pred pedesetu gorišnjicu od stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, srpski narod je počeo da sa hercegovačkih jama skida betonske oklope, koje je početkom šezdesetih godina postavila titovska vlast, u nameri da prikrije hrvatske zločine. Tako su se posle pet decenija stekli uslovi za hrišćansku i civilizovanu sahranu žrtava koje stradaše u neopisivim mukama samo zato što su bili pravoslavni Srbi.

Meštani sela Prebilovaca kod Čapljine su od decembra 1989. godine vodili rat nerava sa državnim i političkim vlastima, ne bi li dobili dozvolu da se otvori Šurmanačka jama kod Međugorja, i iz nje izvade zemni ostaci velikog broja srpskih novomučenika, među njima i 500 prebilovačkih žena, devojaka i dece. Od opštine Čapljina su dobili dozvolu tek 12. oktobra 1990. godine, kada su zapretili da će svi stupiti u štrajk i da decu neće davati u škole.

Pre ovoga, pretežno srpske opštine Trebinje i Ljubinje, dozvolile su da se otvore jame Ržani do (Jagodnjača), Pandurica i Kapavica, u koje je u junu 1941. bačen veliki broj Srba iz Popova Polja, Ljubinja sa okolinom i drugih mesta. Jame su otvorili i iz njih mošti stradalih izneli trebinjski speleolozi na čelu sa Miroslavom Kurtovićem, čovekom koji se sav posvetio ovom poslu.

U jamama je ispod gomile kamenja koje su ustaše gurale za žrtvama nađeno preko 1000 kostura
U jamama je ispod gomile kamenja koje su ustaše gurale za žrtvama nađeno preko 1000 kostura

U jamama je ispod gomile kamenja koje su ustaše gurale za žrtvama nađeno preko 1000 kostura sa predmetima žrtava i dokazima mučenja i svireposti dželata: bodljikavom žicom, lancima sa katancima, ekserima i dr. U Kapavici na dnu jame identifikovani su ostaci sveštenika Dušana Manastirlića, koji je prvi gurnut na čelu niza vezanih Srba, uz ustaško cerekanje: „Hajde, pope, povedi Srbe u crkvu“.

Na njegovoj lobanji sačuvali su se pramenovi kose. Sve ove jame, koje u grozoti predvodi Šurmanačka, sraman su žig na licu čovečanstva. Otkud se baš na ovom podneblju stvoriše takve spodobe koje najviše uniziše ljudski rod i dovedoše u pitanje smisao čovekovog postojanja? Posebno je užasno što su ti stvorovi naše komšije i što govore istim jezikom kao i mi.

Milenko Jahura

Izvor: PRAVOSLAVLJE Novine Srpske Patrijaršije

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​