Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Nakon 81 godine, posmrtni ostaci sedam preostalih pridvoračkih novomučenika sahranjeni su u kripti, na Gradskom groblju u Trebinju. U ljeto 1941. mučki je ubijeno 13 Srba. Stradali su od komšija, ustaša i muslimana, i bačeni u jamu. Zbog sistematskog zataškavanja ustaških zločina, humke su dugo bile bez spomen-obilježja.
Na pomenu u Trebinju okupili si se potomci da dostojanstveno isprate stradalnike. Među njima i Željko Šakota koji kaže da mu je jedina želja bila da se Srbi koje su ustaše ubile i bacile u Pridvoračku jamu dostojanstveno sahrane.
– Danas su mi osjećanja pomiješana, tužan sam što se 81 godinu čekalo, ali sam srećan što je spomenik napokon podignut i zahvalan sam svima koji su tome doprinijeli – rekao je Šakota.
Prije sedam godina pokrenuto je pitanje rješavanja bezimenih grobova. Izvršena je ekshumacija stradalih, urađene DNK analize i krenulo u izgradnju zajedničke grobnice.
Predsjednik Skupštine grada Trebinja Dragoslav Banjak rekao je novinarima da su danas, poslije više od 80 godina, posmrtni ostaci pridvoračkih mučenika dostojno sahranjeni.
Banjak je podsjetio da je u julu 2019. godine na ovom lokalitetu izvršena ekshumacija ostataka stradalih u Pridvoračkoj jami, a uzorci njihovih kostiju su upućeni u Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske.
– U međuvremenu smo izradili projekat, zatim prvo izgradili kriptu, potom spomenik, a prije nekoliko mjeseci u čeoni dio spomenika ugrađen je mozaik. Konačno, nakon tačno 81 godine kosti su položene ponovo u ovu grobnicu, na mjestu gdje su prvobitno počivale – rekao je Banjak.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je ovaj događaj najznačajniji za porodice i potomke stradalih, navodeći da je grad izdvojio značajna sredstva iz budžeta za izgradnju spomenika.
– To su ugledni domaćini koji su stradali samo zato što su bili Srbi. Ništa drugo nisu imali kao krivicu – rekao je Ćurić i dodao da to treba da pamti ova, ali i mlađe generacije.
Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen stradalima služio je episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije koji je rekao da se ovi preci, koji su postradali nevino i časno samo zato što su bili Hristovi i pravoslavni, nisu postidjeli kad su došli pred lice Božije.
– Tako i mi da živimo, da se ne bojimo ničega osim grijeha – rekao je vladika Dimitrije koji je istakao da je ljudska sloboda u tome da se svoj krst nosi dostojno ljudskog obraza i časti.
Sabor Srpske pravoslavne crkve na zasjedanju u maju u Diptih svetih, uz mučenike prebilovačke i donjohercegovačke, unio je i sve ostale mučenike postradale za vjeru u Hercegovini u vrijeme Drugog svjetskog rata, među kojima su i mučenici iz Pridvoračke i jame Jagodnjača. Svi kao Sveti mučenici prebilovački i ostali hercegovački mučenici, praznuju se 6. avgusta.
Preuzeto sa: RTRS
