arrow up

Podijelite vijest:

Predrag Marković: Svetla tačka – sloboda!

Revolucionarni režim uspostavljen tog oktobra 1944. godine je često bio besmisleno surov i nepravičan, ali to ne umanjuje heroizam boraca i naroda koji su oslobodili gradove Srbije

Predrag Marković, istoričar
Predrag Marković, istoričar

Oktobarski dani oslobođenja svih srpskih gradova zaslužuju da se pamte kao svetli trenuci istorije. Revolucionarni režim uspostavljen tog oktobra 1944. godine je često bio besmisleno surov i nepravičan. Ali to ne umanjuje heroizam boraca i naroda koji su tog oktobra, rame uz rame sa borcima Crvene armije, oslobodili svoju prestonicu i sve druge gradove Srbije.

Ne treba zaboraviti da nigde u Evropi nije toliko domaćih boraca poginulo za oslobođenje glavnog grada. U tada deset puta većem Parizu je poginulo manje od hiljadu De Golovih boraca i pariskih ustanika, a u malenom Beogradu život dade skoro tri hiljade naših boraca. Sigurno su mnogi ljudi koje će kasnije streljati nove vlasti, radosno učestvovali u oslobođenju svog grada i zemlje. Svi oni koji su aktivno sarađivali sa okupatorom pobegli su pre oslobođenja. Crvena armija je ubrzo posle 20. oktobra napustila Jugoslaviju, pa su najveći deo zemlje oslobodili naši borci sa 800.000 boraca, većinom Srba, partizanska vojska je sledeće, 1945. godine, postala najbrojniji pokret otpora na svetu, posle kineske Narodnoslobodilačke vojske.

Ti naši preci su boreći se od Srema do Trsta, dali verovatno proporcionalno broju stanovnika, najveći doprinos borbi protiv fašizma na planeti. Samostalna borba našeg naroda, omogućila je da posle kažemo “Ne” Staljinu i izborimo se za državnu nezavisnost. To je svetla tačka istorije, koju ne treba da potamne revolucionarne surovosti. Uostalom, najveći dan u sećanju Francuza je 14. juli, dan početka Revolucije. Francuzi ne odbacuju taj praznik zbog krvavih zločina kasnije jakobinske diktature. Ni mi ne smemo da odbacimo tradiciju partizanskog antifašizma, po kojoj smo među najboljima u svetu.

Piše: Predrag Marković, istoričar

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Obilježene 72 godine od oslobođenja Beograda

Prvi put memorijalni defile povodom oslobođenja Beograda

Defile centrom grada i svečana akademija za Dan oslobođenja Beograda

NAJNOVIJE VIJESTI

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​