fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Poveo vojsku na brata

Pogled na Podgoricu i Lješkopolje gdje se navodno, odigrala bitka između braće Crnojevića

Pogled na Podgoricu i Lješkopolje gdje se navodno, odigrala bitka između braće Crnojevića


Čim se poturčio i sultan ga postavio za upravitelja Skadarskog sandžakata, Skender-beg je zaumio da osvoji Crnu Goru i preotme vlast bratu Đurađu.

Đu­ra­đa Cr­no­je­vi­ća je na pre­sto­lu na­sli­je­dio Ste­fan Cr­no­je­vić, mla­đi brat, od­no­sno najmlađi sin Iva­na Cr­no­je­vi­ća. On je sa­mo for­mal­no upra­vljao Gor­njom Ze­tom sve do 1499. go­di­ne ka­da ga je ska­dar­ski san­džak-beg Fe­riz pa­ša, za­ro­bio i utam­ni­čio, pa je ta­ko Gor­nja Zeta, od­no­sno Cr­na Go­ra i for­mal­no iz­gu­bi­la sa­mo­stal­nost i pri­po­je­na Ska­dar­skom sandžakatu.

– Po pri­li­ci – sma­tra isto­ri­čar pro­fe­sor Pre­drag Vu­kić – Ste­fan Cr­no­je­vić je ipak ubr­zo oslo­bo­đen, za­mo­na­šio se i iz­gle­da ne­du­go po­tom kao mo­nah i umro u ma­na­sti­ru Vra­nji­ni.

Sud­bi­na sred­njeg si­na Iva­na Cr­no­je­vi­ća, Stan­ka ili Sta­ni­še, za­slu­žu­je – po mi­šlje­nju istori­ča­ra Vu­ki­ća – po­seb­nu pa­žnju.

– Ivan Cr­no­je­vić je pre­ma na­rod­nom pre­da­nju, ali i pre­ma ne­kim isto­rij­skim do­ku­men­ti­ma, ne­gdje pri kra­ju svo­je vla­da­vi­ne, po pri­li­ci 1485. go­di­ne, u znak po­što­va­nja i lo­jal­no­sti, uputio svog sred­njeg si­na u Ca­ri­grad da kao ta­lac dvo­ri tur­skog sul­ta­na. On je tu iz­u­čio visoke voj­ne ško­le. Kad je pri­mio islam, ni­je po­u­zda­no po­zna­to, da li dok mu je još otac bio živ ili ka­sni­je, ali je si­gur­no da je tom pri­li­kom do­bio ime Sken­der-beg.

Po pre­da­nju, ma­da za to ne­ma tvr­dih isto­rij­skih do­ka­za, on je od­mah po­što je pre­šao u islam že­lio da osvo­ji Cr­nu Go­ru i pre­ot­me vlast sta­ri­jem bra­tu Đur­đu. Pre­da­nje ve­li da je on čak i voj­sku po­veo na bra­ta, ali je, na­vod­no do­ži­vio po­raz u su­ko­bu sa nje­go­vom voj­skom do ko­jeg je, to­bož, do­šlo u Lje­ško­po­lju…

Stan­ko Cr­no­je­vić se, opet po pre­da­nju, od­mah po­što se po­tur­čio na­sta­nio u se­lu Bu­ša­te kod Ska­dra, ko­je i da­nas po­sto­ji. Po tom se­lu su se nje­go­vi po­tom­ci, od­no­sno po­tom­ci tog islamini­zi­ra­nog ogran­ka lo­ze Cr­no­je­vi­ća, pro­zva­li Bu­ša­tli­je:

– Go­di­ne 1514. sul­tan je no­vo­pe­če­nog Sken­der-be­ga po­sta­vio za cr­no­gor­skog san­džak-be­ga. Po­što je pro­stor sta­re Cr­ne Go­re, na­kon pa­da pod tur­sku vlast 1499. go­di­ne, ušao u sa­stav Skadarskog san­dža­ka­ta, sa sje­di­štem u Ska­dru, sul­tan 1514. osni­va Cr­no­gor­ski san­dža­kat, kao po­seb­nu ad­mi­ni­stra­tiv­nu je­di­ni­cu sa sje­di­štem na Ža­blja­ku Cr­no­je­vi­ća i za nje­go­vog upravite­lja ime­nu­je Sken­der-be­ga Cr­no­je­vi­ća – Bu­ša­tli­ju – ve­li Pre­drag Vu­kić.

Nje­goš o Stan­ku

Isto­ri­ja ni­gdje ne spo­mi­nje tu „lje­ško­polj­sku bit­ku” bra­će Cr­no­je­vi­ća, ali je Nje­goš opje­vao u „Gor­skom vi­jen­cu”, u jed­nom od na­rod­nih ko­la, u ko­jem je iz­ra­zio i svoj lič­ni stav pre­ma či­nu Stan­ka Cr­no­je­vi­ća što je, u stva­ri, bi­la po­ru­ka svoj „bra­ći po­tu­r­če­noj „iz gla­ve ci­je­la naroda”:
„Lju­ta kle­tva pa­de na iz­ro­da!
Pro­kle ma­ti od ne­vo­lje si­na,
te knje­gi­nja Ivan­be­go­vi­ca,
pro­kle Ma­ra svog si­na Sta­ni­šu,
pro­gri­ze joj si­su u po­sa­nje,
raj­sko pi­će pro­su u nje­dri­ma.
Sti­že đe­cu ro­di­telj­ska kle­tva!
Sta­ni­ša je obraz ocr­nio,
po­hu­lio na vje­ru Hri­sto­vu,
na ju­nač­ko ple­me Cr­no­je­vo,
obu­ka se u vje­ru krv­nič­ku
i brat­ske je kr­vi ožed­nio,
Grd­ne tr­ske po­vrh Lje­ško­po­lja:
dva se bra­ta bo­re oko vje­re,
a oko njih hi­lja­de rat­ni­kah!
Sti­že si­na ma­te­ri­na kle­tva,
po­gi­be mu voj­ska sva­ko­li­ka;
bje­ži Stan­ko uprav Ba­ja­zi­tu,
da s njim je­de ma­džar­ske no­so­ve.
O gni­je­zdo ju­nač­ke svo­bo­de,
če­sto li te bog na­gle­da okom,
mno­go li si mu­ke pre­ni­je­lo,
mno­ge li te če­ka­ju po­bje­de!“

Sju­tra: STAN­KA JE ZA­ME­LO VRI­JE­ME

 

Izvor: Dan

 

Vezane vijesti:

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju I

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju II

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju III

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IX

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju X

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: