arrow up

Podijelite vijest:

Potrebno javno govoriti o stradanju srpskih žena u ratu

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Railić rekla je danas u Gradišci na obilježavanju Međunarodnog dana podrške žrtvama nasilja, da o svom ratnom stradanju javno govori ne samo zbog istine, već da podstakne druge Srpkinje koje su doživjele sličnu sudbinu da o tome svjedoče.

Obilježavanje Međunarodnog dana podrške žrtvama nasilja Foto: SRNA
Obilježavanje Međunarodnog dana podrške
žrtvama nasilja Foto: SRNA

Railićeva je u Narodnoj biblioteci u Gradišci prisutnima govorila o svoja 322 dana stradanja i mučenja, koje je preživjela u Srebreniku.

Ona je navela da potkozarski odbor Udruženja ima 108 članica, koje su preživjele zatvore, logore i razne oblike nasilja i mučenja u ratu, ali da vrlo rijetko o tome javno govore.

“Nije dobro da se o tome ne govori i da se ne zna šta se dogodilo. Previše smo ružnih riječi čuli na račun srpskog naroda, da smo agresori, zlostavljači i genocidni narod, a niko neće da kaže da smo i mi žrtve rata. Što nas više svjedoči i govori istinu dokazaćemo da smo stradali kao i drugi narodi i da je rat nesreća za sve”, naglasila je Railićeva.

Ona je navela da je Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske dobilo status udruženja od javnog interesa i ima podršku predsjednika Srpske Milorada Dodika, Vlade Srpske, narodnih poslanika, ali i opštine Gradiške.

“Očekujemo da će do kraja godine poslanici Narodne skupštine usvojiti zakon koji će omogućiti da žene žrtve rata dobiju status i ostvare svoja prava”, naglasila je Railićeva, dodajući da Udruženje ima ukupno 560 članica u Srpskoj.

Vršilac dužnosti direktora Narodne biblioteke Gradiška Snježana Miljković rekla je da su u ovoj ustanovi odlučili da na Međunarodni dan za podršku žrtvama nasilja omoguće građanima da čuju potresnu priču Božice Жivković Railić, koja je bibliotekar u Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Novoj Topoli.

Miljkovićeva je dodala da Biblioteka u svom fondu ima knjige, koje govore o nasilju i žrtvama nasilja i da kao ustanova žele da pomognu da se o tome javno govori, te da se na taj način nasilje smanji na najmanju moguću mjeru.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Rajilić: Neažurni sudovi BiH | Jadovno 1941.

Rajilić: U Posavini bilo zatočeno više od 360 Srpkinja …

Rajilić: Predaćemo Bramercu spisak logora za Srbe | Jadovno …

Rajilić: Usvojiti zakon o ženama žrtvama torture | Jadovno …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​