arrow up

Podijelite vijest:

Ponovo se otima zemljište manastira Rmanj (VIDEO)

Nastavljaju se nasrtaji na imovinu Srpske pravoslavne crkve na području Federacije Bosne i Hercegovine. Do posljednjeg rata manastir Rmanj pripadao je Opštini Drvar, nakon čega je zajedno sa 13 srpskih sela, pripojen opštini Bihać. Po gruntovnim knjigama, manastir Rmanj do 1952. godine posjedovao je nešto više od 30 dunuma zemlje.

Manastir Rmanj          Foto: RTRS
Manastir Rmanj   Foto: RTRS

U upravi manastira Rmanj tvrde da je spor počeo onog momenta kada je firma „RIZ – Krajina“ tražila saglasnost manastira da legalizuje nelegalno podignutu upravnu zgradu. Manastir nije dao saglasnost, te je počeo sudski spor, čijom je presudom manastir ostao bez dodatna 842 kvadrata. Za daljnju pravnu borbu manastir Rmanj nema sredstava.

“Mi jedino što možemo je da čekamo pomoć od srpskog naroda iz Republike Srpske, odnosno Vlade Republike Srpske i svih pravnih subjekata koji nam mogu pomoći”, kaže arhimandrit Serafim.

Dokumenti nekadašnje Austro-ugarske, do kojih je došla uprava manastira, nesporno potvrđuju da je imanje manastira obuhvatalo sav prostor današnjeg ribogojilišta. Ono što nije oduzela nacionalizacija, dovršila je privatizacija. Sudska odluka potvrđuje da pravo i pravda često ne idu jedno s drugim, a ovakvih slučajeva na području Eparhije bihaćko-petrovačke ima još.

“Crkvi je na ovom prostoru oduzeta imovina i to se odnosi ne samo na zemljišne posjede, nego i na veliki broj zgrada. Dakle, nije u pitanju samo manastir Rmanj, nego i Bihać i Bosanska Krupa”, kaže episkop bihaćko-petrovački Ataniasije.

Republika Srpska mora pomoći pravnu odbranu manastira Rmanj, ističe Dragan Davidović, direktor Sekretarijata za vjere u Vladi Srpske, ističući da je na djelu pravno nasilje.

“Ovdje se, kao i na drugim primjerima, pokazuje pravilo da ono što su komunističke vlasti 1946. godine uzele od Srpske pravoslavne crkve, da se to sada sudski legalizuje”, ističe Davidović.

I pored svega, arhimandrit Serafim nastaviće borbu za očuvanje manastirskog kompleksa. Pomoć Republike Srpske, ističe, bila bi od neprocjenjivog značaja, jer ovdašnje Srbe i njihovu crkvu.

 

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Ogledalo sudbine Srpske pravoslavne crkve

Nikola Milovančev: O Srbima i pravoslavnoj veri na prostorima današnje Hrvatske do XX veka

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​