arrow up

Podijelite vijest:

Podgorica pristala na „kompromis“: Hrvatima deo kulturne baštine Boke

Zvanična Podgorica je po svemu sudeći pristala da dobar dio kulturne baštine Boke i Bokelja bude zvanično registrovan isključivo kao kulturna baština Hrvata i Republike Hrvatske. To je ishod pregovora ministarstava kulture Crne Gore i Hrvatske povodom kandidovanja Bokeljske mornarice za nematerijalnu baštinu Uneska.

© Flickr/ PROTrish Hartmann
© Flickr/ PROTrish Hartmann

Hrvatsko Ministarstvo kulture uputilo je Unesku kandidaturu za zaštitu proslave Svetog Tripuna i Kola Sv. Tripuna — tradicije bokeljskih Hrvata, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.

„Tripundanske svečanosti upisne su u registar kulturne baštine Republike Hrvatske i dio su hrvatske nematerijalne baštine“, stoji u saopštenju.

Kako se dalje navodi, „kult Sv. Tripuna i svečanosti njemu u čast, neraskidivo su vezane uz Bokeljsku mornaricu, za čije stvaranje i očuvanje su najzaslužniji pripadnici hrvatskog naroda“.

Nakon insistiranja hrvatske strane da Bokeljska mornarica bude kandidovanja za Unesko uz zajedničku nominaciju Crne Gore i Hrvatske, Crna Gora je očigledno pristala na „kompromis“ koji je sa stanovišta crnogorskih interesa daleko gori i pogubniji nego što je to bio prvobitni predlog hrvatske strane.

Tako je Crna Gora svojevoljno dopustila drugoj državi da maltene isključivo sebi pripiše kulturno nasleđe Bokelja, i u svoj registar nematerijalne baštine zvanično upiše dobar dio kulturne baštine Boke Kotorske. Paradoks je utoliko veći što Boka nikada u svojoj dugoj i bogatoj istoriji nije bila u sastavu Republike Hrvatske, dok danas Hrvatska isključivo u svoje ime (bez pominjanja Crne Gore) kandiduje jedan dio kulturnog nasleđa Boke za nematerijalnu baštinu Uneska.

Ako se ovakav ishod, što se tiče hrvatske strane, može pravdati očiglednim pretenzijama koje Zagreb ima (ne samo na kulturnu baštinu Boke Kotorske) — zasad ostaje potpuno nejasno kojom logikom se vodila zvanična Podgorica, i zašto je tako drastično pogazila svoje nacionalne interese.

Takođe, važan detalj koji svjedoči o neiskrenosti crnogorske strane kada se radi o odnosu prema sopstvenim građanima jeste posve šturo saopštenje Vlade Crne Gore kako je usvojen Nominacioni dosije za upis Bokeljske mornarice na Uneskovu reprezentativnu listu, pri čemu nije bilo ni pomena o tome da je istovremeno Hrvatskoj prepušteno da ta država samostalno za Unesko kandiduje Svečanosti i Kolo Svetog Tripuna, koji su prvobitno bili u sklopu crnogorske nominacije Bokeljske mornarice.

Na ovaj način, Crna Gora je defakto pristala da najmanje polovinu nominacije Bokeljske mornarice za Unesko podnese samostalno Republika Hrvatska, pa je hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova juče istaklo da priznanje „kulturnog i povijesnog nasleđa, uključujući doprinos Hrvata Boke Kotorske u stvaranju i očuvanju Bokeljske mornarice, zauzima važno mjesto u ostvarivanju prava Hrvata u Crnoj Gori“, dok se nešto dalje konstatuje, da su „za stvaranje i očuvanje tradicije bokeljskih pomoraca najzaslužniji pripadnici hrvatskog naroda“.

Autor: Nebojša Popović

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Hrvati ne daju Bokeljsku mornaricu Crnoj Gori | Jadovno 1941.

Nedeljković: Bokelji i Boka Kotorska u listu ,,Dubrovnik” od 1937. do 1941 godine

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​