fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Podela sveta uz gruzijsko vino

Novoobjavljeni dokumenti obelodanili detalje vezane za Konferenciju na Krimu od 4. do 11. februara 1945. Organizaciju skupa u Jalti Staljin poverio Beriji

MOSKVA

OD STALNOG DOPISNIKA

TRENUTNO vrlo loši odnosi između Rusije, SAD i Velike Britanije glavni su razlog što se 70. godišnjica održavanja čuvene Međunarodne konferencije u Jalti, na kojoj su donete važne istorijske odluke, obeležava skromno i bez podsećanja na slavne dane zajedničkog ratovanja. Doduše, Jaltu nisu zaboravili istoričari, pa su organizovani naučni skupovi, ali je na Zapadu očigledna tendencija da se umanji doprinos SSSR-a u pobedi nad fašizmom.

Tri lidera zemalja pobednica nad fašizmom srela su se na Jalti pre sedam decenija, gde je i održana čuvena konferencija od 4. do 11. februara 1945. godine. U Livadijskom dvorcu u Jalti osim domaćina, sovjetskog lidera Josifa Staljina, bili si predstavnik Velike Britanije Vinston Čerčil kao i američki predsednik Frenklin Ruzvelt, prvi lider SAD koji je kročio u zemlju sovjeta.

Bližio se kraj rata i lideri pobedničke koalicije su razmatrali posleratni svetski poredak i delili interesne sfere. Pre konferencije u Jalti održana je 1943. konferencija u Teheranu.

U Jalti se raspravljalo o novim državnim granicama na teritorijama koje su prethodno bile pod okupacijom Nemačke. Osim toga trebalo je da se završi i posao započet na Konferenciji u Teheranu i da se napravi demarkaciona linija sfere uticaja među saveznicima. Najviše se raspravljalo o budućnosti Poljske. Ona je dobila deo nemačke teritorije, ali je neke delove izgubila i oni su postali sastavni deo Ukrajine.

Nemačka je bila podeljena na okupacione zone. Principijelnu odluku o tome saveznici su doneli u septembru 1944. godine. Što se tiče sudbine Jugoslavije, u Jalti je faktički priznato da vlast dobije Josip Broz kome je sugerisano da u vlast uzme i demokrate.

Bilo je reči i o ratnim reparacijama ali se do kraja lideri o tome nisu dogovorili. U Jalti su počeli razgovori i o stvaranju nove međunarodne organizacije koja bi zamenila neefikasnu Ligu naroda. Tako se išlo ka stvaranju Organizacije ujedinjenih nacija.

O tome kako su tri lidera prekrajali geografsku kartu, mnogo je napisano. Ali nedavno su obelodanjeni dokumenti Šeste uprave Ministarstva bezbednosti SSSR-a koji su dugo bili arhivirani sa oznakom „državna tajna“, pa se iz njih saznaje mnogo zanimljivosti – od toga kako se pripremao skup na Jalti do detalja kao što je bila priprema hrane za visoke goste.

Zadatak oko organizacije konferencije u Jalti Staljin je poverio svom zemljaku Lavrentiju Beriji. Iako je u istoriji zapamćen kao okrutni i ambiciozni policajac i političar, Berija je bio nesporno vrlo sposoban organizator pa nije čudo što je baš njemu brkati „hazjajin“ poveravao važne poslove. Osnovni plan priprema donet je još 8. januara 1945. godine, a već 27. januara Berija je raportirao Staljinu da je sve spremno za konferenciju. Inače, Staljin je na Krim stigao vozom jer nije voleo da leti avionom. Vozom je krenuo 29. januara iz Moskve i dva dana kasnije stigao u Simferopolj.

Krim je bio oslobođen od Nemaca u maju 1944, a kasnije su Sovjeti tu teritoriju očistili od nemačkih agenata. Pre početka održavanja konferencije PVO Krima je bila znatno ojačana. Poluostvo je čuvalo čak 300 vojnih aviona od kojih je 100 bilo sposobno da leti i noću. Aerodrome na Krimu je štitilo više od 600 PVO oružja. Osim toga u slučaju vazdušne uzbune za učesnike konferencije su bila pripremljena skloništa pod zemljom.
Osim glavnog aerodroma „Saki“ na koji su sletali i s kog su poletali američki i britanski avioni, bili su pripremljeni i rezervni aerodromi na Krimu u Sarabuzu i Gelendžiku, ali i oni dalje na jugu Ukrajine, u Nikolajevu i Odesi. Kakva je bila organizacija, dokazuje i to da su za savezničke pilote i tehničare domaćini pripremili čak 500 ležajeva i sve što je potrebno za njihov rad i život. Samo u američkoj delegaciji, i to ne računajući pilote i mornare, bilo je 276 ljudi.

U Lukama Sevastopolja i Jalte su bili i saveznički brodovi.

Da bi telefonska i telegrafska veza besprekorno funkcionisali, u Jalti su za tu priliku montirane tri telefonske centrale za direktne veze.

U zoni održavanja konferencije bilo je pet operativnih sektora tako da niko nije mogao da prođe i na bilo koji način poremeti rad konferencije. Osim vojske o obezbeđenju je brinulo još 800 operativaca NKVD.

U januaru su na Krim posebni vozovi prebacili potreban građevinski materijal, nameštaj, posuđe… Za rukovodioce delegacija prebačeno je 35 automobila, među kojima je bilo nekoliko „pakarda“, a takođe još 15 putničkih vozila, zatim 20 „vilisa“ i pet teretnjaka.

Da ne bi bilo primedaba u vezi sa ishranom učesnika konferencije, u Jalti je proradila nova pekara, a organizovano je i skladište za namirnice, povrće, voće i meso. Za ribu su odgovarali lokalni ribari. U vreme održavanja konferencije potrošeno je 1.120 kilograma mesa, šest tona povrća, pola tone sireva… Pilo se uglavnom vino iz Gruzije. Bilo je dopremljeno oko pet hiljada butelja vina, nešto više votke, zatim 6.300 flaša piva. Za učesnike konferencije obezbeđeno je i 2.190 flaša konjaka. Posle je kolalala priča kako je Vinston Čerčil u Jalti pio dve flaše konjaka dnevno.

Interesantno je da je Staljin posle završetka konferencije pozvao američkog predsednika da dođe na leto na odmor u Jaltu, što je Ruzvelt prihvatio. Ali želja mu se nije ostvarila, jer je on već 12. aprila te godine umro.

Posle završetka konferencije na Jalti, gosti su poleteli sa aerodroma Saki u svoje zemlje. Ali dobra saveznička atmosfera nije dugo trajala, počela je međusobna borba interesa koja se kasnije pretvorila u dugogodišnji Hladni rat.

TRI DVORCA
Pod posebnom kontrolom se nalazio Livadijski dvorac u kojem se, inače, održavala konferencija. U Livadijskom dvorcu su bili gosti iz SAD. Nešto dalje u Voroncovskom dvorcu su bili smešteni gosti iz Velike Britanije, a domaćini su bili u Jusupovskom dvorcu.

PUTIN PROTIV „NOVE ISTORIJE“
Predsednik Rusije Vladimir Putin pozvao je učesnike naučne konferencije na Krimu „Jalta 1945. – prošlost, sadašnjost i budućnost“ da zaštite istinu o Drugom svetskom ratu i ne dopuste falsifikovanje istorije. Ovaj skup se održava u Livadijskom dvorcu na Krimu, na istom mestu gde je održana i čuvena konferencija pre sedam decenija. U poruci učesnicima Putin je naveo da smo svedoci kako se vodi kampanja da se revidiraju rezultati Drugog svetskog rata i da se umanji uloga Crvene armije u velikoj pobedi nad fašizmom. Zbog toga je osnovni zadatak da se istina zaštiti.

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: