fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Paša se uzdao u silu, Sveti Petar u slogu

Pogled_na_Bjelopavlice_i_selo_Martinice_sa_kapije_spuske_tvrdave-8a9aa01fPetar Prvi je molio Mahmut-pašu da se okani Crne Gore i ne vojšti na sirotinju, ali mu je i poručio da će se od njegove „sile i napasti braniti dokle ijedan od nas teče…”

U jed­nom pi­smu ko­je je tih da­na upu­tio Mah­mut-pa­ši Bu­ša­tli­ji, vla­di­ka Pe­tar Pr­vi ga po­zi­va da se oka­ni cr­no­gor­ske i br­đan­ske si­ro­ti­nje „ali ako ne­ćeš, hva­la da je Bo­gu, a mi će­mo se od tvo­je si­le i na­pa­sti bra­ni­ti do­kle ije­dan od nas te­če”, po­ru­ču­je mu po­pu­lar­ni i ve­o­ma uticajni vla­di­ka pred či­jim auto­ri­te­tom i ugle­dom je ne­sta­jao vje­ko­vi­ma pri­sut­ni separatizam u br­đan­skim ple­me­ni­ma.

Beč­ki iza­sla­nik Vu­ka­so­vić je u me­đu­vre­me­nu već bio po­bje­gao iz Cr­ne Go­re jer su nje­go­vi sukobi i ne­spo­ra­zu­mi sa Vla­di­kom kul­mi­ni­ra­li. U ta­kvoj si­tu­a­ci­ji vla­di­ka Pe­tar Pr­vi u Beč ša­lje svo­je iza­sla­ni­ke i tra­ži po­moć. No­vi austrij­ski car Le­o­pold Dru­gi mu od­mah ša­lje 31.725 ki­lo­gra­ma ba­ru­ta, 63.609 ki­lo­gra­ma olo­va, 137.000 kre­me­na, od­go­va­ra­ju­ću ko­li­či­nu papi­ra za fi­še­ke, dva to­pa sa la­fe­ti­ma, čak i 300 du­ka­ta tro­ška za pre­nos te dže­ba­ne iz Kotora na Ce­ti­nje.

Ohrabren ta­kvom po­dr­škom, Pe­tar Pr­vi je od­mah mo­bi­li­sao oko 5.000 Ka­tu­nja­na, Lje­šnja­na i Ri­je­ča­na i pred nji­ma, po­čet­kom ju­la 1796. go­di­ne, kre­nuo u po­moć Pi­pe­ri­ma i Bje­lo­pa­vli­ći­ma ko­ji su ima­li oko 2.000 lju­di pod oruž­jem.

Već je re­če­no ka­ko se taj po­hod okon­čao, da je tur­ski ko­lo­vo­đa Mah­mut-pa­ša Bu­ša­tli­ja, sa teškom ra­nom na gru­di­ma je­dva iz­nio ži­vu gla­vu i spa­sio se u obli­žnjoj tur­skoj spu­škoj tvrđavi. To ga ipak ni­je opa­me­ti­lo već je od­mah po­čeo da pri­pre­ma no­vi po­hod, ali ni cetinjski vla­di­ka ni­je dan­gu­bio. Uspio je da za krat­ko vro­je­me još sna­žni­je ob­je­di­ni sva crnogor­ska ple­me­na, a sem Pi­pe­ra i Bje­lo­pa­vli­ća, pod nje­gov bar­jak su jed­no­du­šno sta­la i sva dru­ga br­đan­ska ple­me­na. Ovog pu­ta ih je ko­nač­no oku­pi­la i uje­di­ni­la ve­li­ka opa­snost ko­ja se nad­vi­la nad Cr­nom Go­rom i vla­di­ka je uspio da za krat­ko vri­je­me or­ga­ni­zu­je i oku­pi dvo­stru­ko broj­ni­ju od­bra­nu od one na Mar­ti­ni­ći­ma – tač­no 6.590 voj­ni­ka, ko­je je bla­go­slo­vio ovim riječima:

„Da­nas sa ra­do­snim čuv­stvom oče­ku­je naš mi­li rod va­še vi­te­ške pod­vi­ge vi­jen­cem po­bje­de ovjen­ča­ne ču­ti, a po­tom da vi do­stoj­ne pje­sme spje­va­ju i vi­jen­ce sla­ve ple­tu…”

– Mah­mut-pa­ša je svo­ju za­stra­šu­ju­ću or­di­ju ulo­go­rio do­lje u lje­ško­polj­skoj rav­ni­ci, na prosto­ru da­na­šnjeg se­la Be­ri i pla­ni­rao je po sve­mu su­de­ći da oda­tle ovu­da pre­ko Kru­sa, Dra­že­vi­ne, Bu­ro­nja, Pro­go­no­vi­ća i Šti­ta­ra uda­ri na Ce­ti­nje – ka­zu­je sedamdesetpetogodišnji Dra­go Mi­ško­vić iz Kru­sa – a oči­gled­no je do­bro znao ove sta­ze i boga­ze po­što mu je to bi­lo dru­gi put da voj­šti na cr­no­gor­sku pre­sto­ni­cu. Iako je imao da­le­ko broj­ni­ju voj­sku ni­je oči­gled­no ra­ču­nao na to da su Cr­no­gor­ci vič­ni­ji ovom ka­me­nu i da oni ipak bo­lje po­zna­ju ovaj te­ren i bo­lje se sna­la­ze u ovoj bes­pu­ti­ci…

Ne­ma bra­ta dok ne ro­di maj­ka…

Na po­čet­ku pje­sme u ko­joj je opje­vao boj na Kru­si­ma, ha­dži Ra­do­van Be­ći­ro­vić Tre­bje­ški je napra­vio jed­nu od naj­ljep­ših, ne sa­mo stil­skih bra­vu­ra u ep­skoj na­rod­noj po­e­zi­ji ne­go i ci­je­lu ma­lu po­et­sku, fi­lo­zof­sku stu­di­ju o bra­tu, sta­vlja­ju­ći te­ži­šta na vjer­nost i brat­sku lju­bav i alu­di­ra­ju­ći, na­rav­no, na sra­mo­tu i iz­daj­stvo ko­je je po­či­nio Stan­ko Cr­no­je­vić:
„Ne­ma lje­ta bez Đur­đe­va dan­ka,
Ni­ti bra­ta dok ne ro­di maj­ka.
Brat je sun­ce što čo­vje­ka gri­je,
Brat je do­bro ko­me rav­na ni­je,
Brat je kri­la na što čo­vjek le­ti,
Brat je sa­blja ko­ja bra­ta sve­ti,
Brat je do­bro i slo­bo­da sku­pa,
Al’ kad brat­ski ra­di i po­stu­pa.
A brat mo­že da bu­de ne­sre­ća,
Is­ko­pa­nje i pro­past naj­ve­ća…”

 

Piše: Budo Simonović

 

Sju­tra: NI­JE DAO DA MU SKR­NA­VE GLA­VU

 

Izvor: Dan

 

Vezane vijesti:

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju I

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju II

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju III

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju V

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IX

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: