Pamćenje i sjećanje – uslovi za očuvanje srpskog identiteta

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je večeras u Banjaluci da su pamćenje i sjećanje bitni uslovi i za očuvanje srpskog identiteta, posebno ako se ima na umu da srpskom narodu dugo i uporno, sistemski, pokušavaju nametnuti neki drugi identitet.

„Ako ne budemo imali svoje pamćenje, kao uslov našeg identiteta, onda će nam drugi kreirati pamćenje i na taj način nas porobiti i činiti sve da izgubimo orijentaciju, ne samo prema prošlosti, već i budućnosti“, rekao je Dodik u obraćanju na Memorijalnoj akademiji „Iz sjećanja po očima“.

Dodik je naglasio da je kultura sjećanja važna i zbog otpora prema stigmatizaciji srpskog naroda, koja se koristi kao način poništavanja srpskog nacionalnog identiteta i kao sredstvo kontrole kroz nametanje krivice.

On je poručio da je odbrana časti srpskih žrtava moralna obaveza društva, jednako važna i zbog prošlosti, ali i zbog budućnosti, jer svaki zaborav ga čini saučesnikom u zločinu nad vlastitim narodom.

„Nažalost, mi još nismo sagledali veličinu žrtve koju je naš narod, samo u posljednja dva vijeka, podnio za slobodu i očuvanje nacionalnog indentiteta našeg naroda, ali i za slobodu drugih naroda“, naglasio je Dodik i dodao da je srpski narod u 20. vijeku najveći stradalnik među narodima, čak i u svjetskim okvirima.

On je istakao da je nad srpskim narodom počinjeno nekoliko genocida, da je više puta bio prinuđen na egzodus i seobe, ali i okupiran, te da je isto toliko puta podizao ustanke protiv onih koji su ga ugnjetavali, bio je izložen ekonomskim sankcijama najmoćinih sila i bombardovanju najmoćnijih država iz njima znanih razloga.

„Žrtve koje je naš narod dao kroz ovaj kratak istorijski presjek imaju imena i prezimena, imaju pravo da budu upamćene, a mi obavezu da zaštitimo njihova imena kako ne bi bili izbrisani iz postojanja, samo zato što smo mi to zaboravili“, rekao je Dodik.

On je naveo da su Srbi, dok su drugi narodi gajili sjećanje na svoje žrtve, oduvijek smatrali da ne bi trebalo da insistiraju na svojim stradanjima ili im je sistemski nametan zaborav, posebno na Drugi svjetski rat i zvjerstva u kojima su ostajali bez svojih najmilijih, ali i Prvi svjetski rat koji je veliko prećutkivanje stradanja srpskog naroda.

Predsjednik Srpske upitao je zar nije čudno da toliko malo Srbi znaju o stradanju svog naroda tokom Prvog svjetskog rata, u kojem je srpski narod ostao bez blizu jedne trećine svog stanovništva?

On je ponovio da bi zato kroz kulturu sjećanja trebalo na sveobuhvatan način, u prvom redu naučni, čuvati uspomenu na stradale pretke, te poručio da sjećanjem na žrtve srpskog naroda, Srbi ne žele da podstiču na osvetu, da umanjuju bilo čije žrtve, niti da prizivaju na nova stradanja.

„Ali, ne želimo ni da slušamo o nama ono što nam govore, o lažima i zločinima koje smo, navodno, sami sebi učinili. Govoreći o našim žrtvama samo želimo da razvijamo kulturu sjećanja, koja je i svojevrsna opomena da se takva zla više nigdje i nikome ne dese“, rekao je Dodik.

On je dodao da Srbi ne žele preko svojih žrtava da ostvaruju bilo kakve benefite, niti da njihovo stradanje materijalizuju na bilo koji način jer to nikada nije bilo, niti će biti u biću srpskog naroda.

Dodik je istakao da Srbi ne žele više ni da ćute o svojim stradanjima, kao što su radili u prošlosti da ne bi, možda, nekoga uvrijedili, ili da čekaju da im neko drugi utvđuje tok istorije i žrtve koje su podnijeli boreći se za pravdeniji i dostojanstveniji svijet.

„Zar možemo da zaboravimo da je u Drugom svjetskom ratu na teritoriji NDH postojalo više od 70 logora smrti? Kako da zaboravimo Donju Gradinu i Jasenovac, Gospić, Jadovno, Pag, Korićku jamu, Šargovac, Drakulić, Motike, Stari Brod na Drini? Kako da zaboravimo Prebilovce? Bilo bi to ravno ponovnom ubijanju naših predaka“, istakao je Dodik.

On je podsjetio da su sve srpske žrtve stradale u logorima NDH samo zato što su bili Srbi, pravoslavne vjere – muškarci i žene i na žalost i užas, i djeca.

„Tek što smo se kao narod oporavili od pustoši koju su napravila dva svjetska rata, stigao je i ovaj posljednji rat, u kojem smo opet bili najveći stradalnici na prostoru bivše Jugoslavije. Srbi su bili žrtve najvećeg pogroma koji je jedan narod doživio nakon Drugog svjetskog rata – 400.000 protjeranih iz Hrvatske, više od 200.000 sa Kosmeta, 150.000 iz sadašnjeg federalnog Sarajeva, 120.000 iz zapadno-krajiških opština, iz Federacije BiH nekoliko desetina hiljada“, naveo je Dodik.

On je istakao da je Republički centar za istraživanje rata ratnih zločina i nestalih lica utvrdio da je broj stradalih lica srpske nacionalnosti u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu 29.021, a ne 22.700 koliko je utvrdila demografska služba Haškog tribunala, čime je umanjio žrtve srpskog naroda za 21 odsto.

Iznoseći ovaj podatak Dodik je poručio da Srbi ne žele da se takmiče u stradanju, da to ne bi bilo dostojno ni srpskih predaka ni njihovih potomaka, već samo žele da se utvrdi istina, te da im istinu i istoriju neće pisati ni Haški sud, ni „sarajevski tribunal“.

„Nije nepoznato da je sarajevsko sudovanje proizvelo kazne za Srbe više od 1.100 godina, a za one druge tek oko 40. Njihova matrica je da oni ništa nisu uradili, a da su samo Srbi činili zločine. Tu matricu moramo da srušimo jer nije istinita i ne smijemo da dozvolimo da ostane“, istakao je Dodik.

On je dodao da su „bjelosvjetski sudovi“ pokušali da nametnu istinu i da kod njih nema mjesta za srpske stradalnike, jer su uvijek pokazivali da su odraz onoga što je njihova politička mantra, a to je da su Srbi krivi za sve i da su srpske žrtve opravdane.

Dodik je rekao da razvijanje kulture sjećanja na sopstvene žrtve ne znači skrivanje stradanja drugih naroda na ovim prostorima i da će već naredne godine u ovom obilježavanju biti obuhvaćene i te žrtve, jer se samo na taj način može doći do cjelovite istine.

„Vidjeće se da priče o stradanjima u Republici Srpskoj nisu istinite i da bošnjački politički establišment u pokušaju da kreira Bošnjake kao žrtvu nastoji da prikaže mnoge netačne podatke“, rekao je Dodik.

On je dodao da danas ni za stradanje u Srebrenici ne postoje jedinstveni izvori podataka i da se i u Haškom tribunalu pojavljuju različite brojke žrtava, te da bi bilo dobro da se u Srebrenici održi međunarodna konferencija o stradanju u periodu od 1992-1995. godine.

Napominjući da je danas počela trodnevna manifestacija „Dani sjećanja“, Dodik je rekao da je današnji datum izabran namjerno da ne bi bio posvećen nijednom posebnom događaju i da bi cjelina stradanja u 20. vijeku bila obuhvaćena.

„I ne možete to da gledate bez jednog sistematskog povezivanja i prikaza. Srbi su naučili i shvatili kroz istoriju da nema slobode za narod bez države. Zato je i stvorena Republika Srpska kao odraz i izraz volje za slobodom i kao odgovornost prema stradalima“, zaključio je Dodik.

Memorijalna akademija „Iz sjećanja po očima“ večeras je održana u Bnjaluci u okviru trodnevne manifestacije „Dani sjećanja“, posvećene svim srpskim žrtvama 20. vijeka, sa posebnim osvrtom na posljednji rat.

Akademiju je organizovao Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

U okviru akademije prikazana je multimedijalna prezentacija kojom je dat presjek stradanja Srba.

Izvor: SRNA

Oznake: Banjaluka, Memorijalna akademija, srpske žrtve, genocid, Dani sjećanja

Vezane vijesti:

DODIK: Srbi ne treba da ćute o stradanju svog naroda …

Dodik: Hrvatska napreduje u nazadovanju | Jadovno 1941.

Dodik: Odnose među narodima niko ne smije da kvari | Jadovno …